Kad stranci uče bosanski jezik

Piše: Daniela Čomić




Da su bosanska kultura i jezik interesantni  kulturama drugih zemalja, potvrđuje činjenica da je na Filozofskom fakultetu Univerziteta u Tuzli  sve veći broj stranih studenata koji se osim uobičajenog školovanja zanimaju i dublje za našu kulturu, istoriju i jezik.


Alina Pirker, studentica iz Austrije, u Bosnu i Hercehovinu je došla zbog interesovanja za bosansku kulturu, te da se uvjeri u sve ono što je pročitala u knjigama o našoj zemlji.

Kada smo je pitali otkuda baš Bosna i Hercegovina i bosanski  jezik, Alina je odgovorila: „Kada sam imala 14 godina, čitala sam knjigu koja se zove 'Kommst du mit nach Bosnien?' ( Hoćeš li doći sa mnom u Bosnu?) od Karin Kusterer i Edite Dugalić".

U knjizi se radi o Editi, koja je tokom rata živjela u Njemačkoj. 1996 godine, ona se sa 19 godina vraća u svoju domovinu, prvi put nakon rata. U toj knjizi ona opisuje svoje osjećaje, kako je sve to doživjela i šta se sve promijenilo u Bosni. Govori o osjećajima, ali i stanju svoje zemlje, o politici i svim drugim stvarima vezanih za Bosnu i Hercegovinu.
Mene je ta knjga fascinirala i počela sam se zanimati za Bosnu i Hercegovinu i sve ostale zemlje bivše Jugoslavije, tako da sam htjela naučiti i jezik“.


O teškoćama učenja našeg jezika Alina kaže:

„ Da budem iskrena, bilo mi je teško učiti bosanski jezik. Nisam imala nikoga koga sam mogla pitati da mi nešto objasni. Drugi veiki problem je taj, što nema dovoljno knjiga  o učenju bosanskoga jezika. Ja sam učila iz jedne knjige koja je još iz sedamdesetih godina, a naslov joj je „ Srpsko-hrvatski“ i zapravo je veoma dosadna, bez fotografija itd.
Ali na kraju sam nekako uspjela naučiti jezik pomoću te knjige, iako Austrijanci, Njemci i drugi kažu za bosanski da je grub jezik. Ja ne smatram tako, meni baš lijepo zvuči.“



Naš jezik ne žele naučiti samo studenti, već i mnogi stranci zaposleni u našoj zemlji, kako bi im život i rad bili ugodniji.

Amela Zonić, profesorica engleskog jezika i književnosti, certificirani sudski tumač za engleski jezik, imala je priliku učiti Indijce bosanski jezik. O učenju i teškoćama pri učenju našeg jezika za Arabella Magazin profesorica Zonić kaže:

"Pošto je kompanija u kojoj radim 'Global Ispat Koksna Industrija' d.o.o. Lukavac- multinacionalna, naše kolege Indijci su iskazali volju da uče jezik zemlje u kojoj žive i rade.

Iako sam profesorica  engleskog jezika i književnosti odabrana sam kao jedini lingvista u GIKIL-u da podučavam naše kolege bosanskom jeziku. Knjige koje koristim su „Bosanski jezik / Bosnian lanugae“ autorice Fatime Pelesić-Muminović i knjigu „Bosanski jezik kao strani jezik“ autorice Zenaide Karavdić.


Knjige su mi samo osnov za podučavanje, većinu tekstova pronalazim na internetu da bih im približila našu kulturu i običaje. Kod organizovanja kurseva jako se važno fokusirati se na potrebe polaznika kursa. U ovom slučaju je jako bitno obrađivati i poslovni jezik.

Osnovne gramatičke razlike između jezika iz bivše Jugoslavije i engleskog su padeži, rodovi, negacije i izgovor. Polaznicima kursa je jako simpatično što se naša imena mjenjaju kroz padeže te postaju Maje, Maje, o Maji; Ismet, Ismetu, sa Ismetom. A naše posesivne imenice: Shashankov, Amirov, Danijelin su im neshvatljivi (reakcije su: 'Odakle nam pravo da mijenjamo nečije ime')".

Naše beskrajne negacije: „Ja neću nikada nigdje nikoga...“ su također jedna neobična pojava.



Padeže pojašnjavam preko sanskrita jer se i službeni jezik u Indiji, hindi, zasniva na sanskritu kao i većina Indo-evropskih jezika, te im na taj način približim padeže.
Pošto je engleski rasprotranjen u Indiji i većina ga vrlo dobro govori, to nije velika pomoć za izgovor bosanskog, gdje se čita onako kako se piše a znamo da se u engleskom ne čita baš kako se piše.
Izgovor su ipak lako savladali, osnovni problemi se javljaju kod izgovora glasova: 'lj', 'nj', 's', 'c' i riječi u kojima naš suglasnik 'r' ima funkciju samoglasnika: krv, crv, drvo.

Poteškoće se javljaju i pri odabiru tekstova jer susreću termine iz svih naših maternjih jezika, liječnik i doktor, verovanje i vjerovanje, sedmica, tjedan, hefta.



U svakom slučaju sam jako sretna za ukazani interes mojih kolega i ohrabrujem ih da svakodnevno koriste jezik, jer je svaka zemlja domaćin sretna kada neko koristi njen jezik a greške mogu samo biti simpatične jer je jezik živa materija i prava je čarolija.
Ćirilicu se još ne usuđujem niti pokazati".




Bosanski jezik je standardni južnoslavenski jezik kojim govore Bosanaci  različite etničke pripadnosti. Bosanskim jezikom govori između 2 i 2,4 miliona ljudi.
Bosanski jezik spada u vrstu tonskih jezika koji se u lingvistici nazivaju tonskim akcentom. U bosanskom jeziku postoje dva ravnopravna pisma : latinica i ćirilica.
Istorija i kultura Bosne i Hercegovine nadahnuće su  mnogim umjetnicima, režiserima, arheolozima, studentima, kompozitorima...

Instagram