Piše: Mr.sci. nurticionistica Marizela Šabanović
Šta znači pravilna prehrana?
Pravilna ili zdrava
prehrana postala je imperativ u savremenom životu ljudi. Savremeni način života
udaljio je ljude od osnovnog Hipokratovog postulata: „Neka hrana bude lijek a
lijek neka bude tvoja hrana“. Sa druge strane, hrana je postala
način zadovoljenja emocionalnih praznina kod čovjeka i na neki način utjeha za
životne probleme pred kojima se nalazimo. Sve to je rezultiralo ekspanzijom
poremećaja u prehrani, pojavi pretilosti ali i poplavom savjeta i preporuka
vezanih za prehranu.
Neki od njih su provjereni raznim studijama,
ali mnogo toga se preporučuje na osnovu iskustva. Pravilna prehrana ne treba da
bude teškoća u svakodnevnom životu niti nešto što je nemoguće provesti u djelo.
Naprotiv, hrana je dio našeg života svaki dan i treba nam pružiti kako zdravlje
tako i uživanje u okusima, mirisima, boji itd.
Prije svega treba reći
da termini koji se danas mogu čuti ili pročitati
kao što su: pravilna prehrana, zdrava prehrana, uravnotežena prehrana, jesu
skoro isto. Naime, prehrana nije zdrava niti pravilna ukoliko ne ispunjava unos
odgovarajuće količine energije hranom te ukoliko nije raznovrsna u pogledu svih
grupa namirnica, kako gradivnih materija (proteini, masti i ugljiko hidrati)
tako i zaštitnih (vitamini i minerali).
Sve ove namirnice je potrebno znati dobro
kombinovati i pametno odabrati, pripremiti na odgovarajući način te na kraju
unijeti u organizam u nekoliko obroka dnevno. Svako od nas je individua za
sebe, pa je planiranje obroka potrebno početi upravo od svojih navika, načina
života, potreba i sl.
Moramo znati koliko nam je energije potrebno
za obavljanje svakodnevnih obaveza, kakve su ekonomske mogućnosti, kulturni
nivo i navike u ishrani. Nema potrebe za uzimanjem hrane u kojoj ne uživamo ili
koja nam pričinjava probavne smetnje, nego pokušati naći namirnicu sličnog
sastava kojom ćemo je zamijeniti .
Naravno, kada je u
pitanju uzimanje određenih namirnica moramo znati da se ukus razvija, stiče,
pamti. Sjetimo se samo pojedinih namirnica koja smo uzimali u djetinjstvu i
koje smo voljeli. Te namirnice će nas cijeli život asocirati na ljude i
događaje iz tog perioda. Zato je vrlo važno razvijati kulturu jedenja i
uzimanja raznovrsne hrane kod djece.
Vježbanjem
naših čula, moguće je usvojiti uzimanje namirnica za koje ranije nismo smatrali
da su privlačne. Uvođenjem novih načina pripreme namirnica i kombiniranjem sa
drugim, takođe se može uticati na prihvatanje određenih
promjena u prehrani.
U stalnoj životnoj
žurbi zaboravljamo obroke, preskačemo, jedemo onda kada se sjetimo ili kada
osjetimo napad gladi. Može se reći da je ovo jedan od osnovnih uzroka debljine.
Vrlo je bitno uzeti u toku dana više obroka, sa manjom količinom hrane.
Uzimanje velikih količina hrane u toku jednog obroka opterećava probavni sistem
pa i cijeli organizam.
Sve ovo je prvi korak u definisanju svakodnevnih potreba i
procjene prehrambenog statusa svakog pojedinca. Usvajanje prehrambenih navika
je posao koji zahtijeva prije svega volju i istrajnost da se radi na sebi.
Ne treba zaboraviti da
je prehrana navika i da kao i sve ostale navike zahtijeva trud da bi se
promijenila ili prevazišla. Ono što je utješno jeste činjenica da nije nemoguće
i da je osnova svega naša odluka da uradimo nešto za sebe i svoje zdravlje, a
da pri tome uživamo u lijepim obrocima i hrani.
Izvor, tuzlainfo.ba
