O depresiji i anksioznosti,dr.psy.sc Slobodan Pavlović

Razgovarala: Daniela Čomić


Depresija je danas sve češći termin u svakodnevnom razgovoru. Ta riječ postala je toliko masovna da sve češće od prijatelja, poznanika, rodbine čujemo rečenicu : „U depresiji sam!“

Dr.psy.sc Slobodan Pavlović, klinički psiholog sa Prikazom rada prof.dr. Predrada Kaličanina u Zbirci radova Psihopatologija neuroza danas "Avalske Sveske" sa dopunom vlastitih istraživanja za Arabella Magazin kaže:

 „Osjećaj lišenosti od nečega prijatnog, strah pred gubitkom svega dragog, što je ranije imalo određenu vrijednost, nezadovoljstvo sa sadašnjim stanjem i životnom perspektivom, osjećaj usamljenosti, osjećaj da mu je život uskratio nešto što ga je činilo sretnim i zadovoljnim, gubitak voljenih osoba, može da se manifestira u vidu žalovanja ili neurotskih depresivnih karakteristika. 



Prema Kaličaninu povremena kratkotrajna i slabije izražena neraspoloženja, žalovanja, susreću se kod svih ljudi, što se ubraja u normalna emocionalna reagiranja u određenim životnim situacijama. Međutim, pod depresijom se podrazumijeva  patološka promjena reagiranja, odnosno emocionalnog funkcioniranja.

U ovom članku bit će prikazan Kaličanov rad, odnosno izvod iz reference, koja ukazuje na žalovanje i uzroke neurotske depresije, odnosno psihodinamske razlike između psihotične i neurotske depresije, a koji je bilo prezentirana na Seminaru  posvećenom psihopatologiji neuroza, što je publicirano u «Avalskim sveskama» pod naslovom «Manifestacije neurotične depresivnosti», dopunjena sa nekim vlastitim istraživanjima i istraživanjima drugih autora, te iskustvima iz  prakse." Ističe doktor Pavlović


"Depresija kao i anksioznost, a prema nekim mišljenjima i neurotska paranoidnost, predstavljaju sve češći obrazac, kako ranije, tako i sada, na sve češća reagiranja savremenog čovjeka. U literaturi se, sve  češće navodi da je depresija bolest našeg vremena. Danas se čovjek svakodnevno susreće sa različitim stresno-frustrijajućim situacijama, različitim oblicima zlostavljanja, zlostavljanja na poslu, mobingom na poslu, zlostavljanjem u porodici, ratnim traumama, smrti dragih osoba…, što se kod čovjeka manifestira u vidu neraspoloženja, odnosno manifestnih patoloških neurotsko depresivnih karakteristika. 



Prema sadašnjim pokazateljima, odnosno, raznim istraživanjima, svakodnevnim pregledima, pacijenata različitog uzrasta, kako kod djece a sve češće kod psihički traumatiziranih i drugih psihičkih i somatskih poremećaja odraslih, može se zaključiti da su depresije u stalnom porastu i manifestiraju se u svim starosnim grupama. Tako istraživanje Nere Kravić-Prelić (2006), ukazuje, da se i u ranom osnovnoškolskom periodu, javljaju karakteristike depresije, pa čak i sa suicidalnim idejama, gdje je na uzorku od 483 djece, kod 39,1% su bile manifestne depresivne karakteristike, od minimalne do ekstremno teške depresije. Među kojima je najviše onih, koji su ispoljavali minimalnu do umjerenu depresiju (24,2%), zatim sa potpunom depresijom (11,8%) i 3,1% koji su ispoljavali tešku, odnosno ekstremnu depresiju. Osnovna karakteristika ovih osoba je osjećaj uskraćenosti, odbačenosti i usamljenosti, dok se kod 12,4% javlja osjećaj žalosti, potištenosti, pesimizam ili tuga. Kravić-Prelić dalje navodi da su karakteristike depresivnosti više bile izražene kod ženskih ispitanika. Ovdje je također značajno istaći, da u osnovnoj školi, još ne postoji značajna razlika između muških i ženskih ispitanika, da se ona tek javlja na uzrastu druge godine srednje škole, a u četvrtom razredu dostiže svoj vrhunac.  



Liječenje žalovanja, odnosno neurotske depresije uglavnom je usmjereno na farmakološku terapiju i psihoterapiju sa egzistencijalističkim i kurtološkim pristupom. Svaki pacijent je dužan poštovanja, bez obzira da li se žali na psihičku ili somatsku bol. Prije svake terapije, farmakološke ili psihoterapije, potrebno je utvrditi prave uzroke psihičke ili somatske boli.  Često se u tome griješi, obično se nakon prvih riječi pacijenta o tegoba koje ga muče, propisuje mu se određena terapija, a da prije toga nismo utvrdili koji su uzroci tih tegoba."      
             Za sva pitanja i savjete, možete se obratiti doktoru Pavloviću, koji ordinira u Tuzli, u  zgradi Doma penzionera, ponedjeljkom, srijedom i četvrtkom od 9 -12 h, ili na telefon broj: 061   151 885                                        

Instagram