Gljive u makrobiotskoj ishrani za zdravlje i imunitet

gljive makrobioticke

Još od davnih vremena ljudi su vjerovali da gljive posjeduju osobite moći. Egipćani su vjerovali da osiguravaju besmrtnost, a budući da su samo faraoni bili vrijedni ovakvih darova, običnim ljudima nije bilo dopušteno dirati, a kamoli jesti gljive.

Čovjek se od davnina bavio sakupljanjem gljiva za jelo. U drevnoj kineskoj civilizaciji i kulturi gljive su cijenjene već 7000 godina, a i starim Rimljanima bila su poznata razna jela od gljiva. U Japanu koji je kolijevka makrobiotske ishrane, a i ostalim azijskim zemljama gljive se koriste u prehrani i liječenju tisućama godina, a u posljednje vrijeme učestalo se koriste u tretmanu osoba oboljelih od različitih vrsta malignih bolesti.

Smatra se da postoji oko 50.000 različitih vrsta gljiva, a približno je 200 vrsta jestivo. Iako se gljive često smatraju povrćem, te se i pripremaju kao povrće, one su zapravo poseban oblik živih organizama koji nema korijenje, lišće, cvijeće ili sjemenke.

NUTRITIVNA SVOJSTVA GLJIVA

Gljive u prosjeku sadrže više bjalančevina od ostalog povrća, a istodobno su niskokalorične, iako njihova energetska vrijednost varira ovisno o vrsti. Ujedno sadrže vitamine B1, B2, B3, B5, C, prehrambena vlakna i minerale (kalij, željezo, cink, selen, bakar, kalcij). Jedinstvene su biljne namirnice koje sadrže vitamin D te se stoga često preporučuju kao prevencija osteoporoze.
Dokazano je da pojedine vrste gljiva (vrganji, šampinjoni, tartufi, shii-take i sl.) izlučuju sastojke koji imaju antikarcinogeno djelovanje i tvari s antibiotičkim i imunostimulativnim djelovanjem.
Gljive se mogu pripremiti na gotovo bezbroj načina, a da ujedno imaju odličan okus i visoku hranjivu vrijednost. Bogat su izvor bjelančevina sličnog sastava kao i bjelančevine životinjskog porijekla, pa mogu obogatiti prehranu vegetarijanaca i vegana. Također sadrže neznatne količine masti što ih čini idealnom dijetalnom namirnicom.
Gljive su dobar izvor prehrambenih vlakana, osobito hitina za kojeg se vjeruje da ometa apsorpciju masti i pomaže pri procesu mršavljenja te beta - glukana koji jača imunološki sustav i štiti zdravlje kardiovaskularnog sustava. Gljive ne sadrže saharozu ni škrob pa su pogodna namirnica za osobe oboljele od dijabetesa.

U našim krajevima  su najpoznatije gljive  bukovače, vrganji i šampinjoni i one su  najčešće na našim trpezama, tokom cijele godine bilo u svježem ili sušenom obliku.

GLJIVE U MAKROBIOTSKOJ ISHRANI

U makrobiotickoj ishrani posebno mjesto zauzimaju gljive pod nazivima: Reishi, Shiitake i Miake.

Shiitake je vrsta gljive koja je u zadnje vrijeme vrlo često i na našim trpezama. Ova gljiva ima dugu reputaciju ljekovite gljive pa i ne čudi da ju još od drevnih vremena smatraju ''eliksirom života''. Ima nisku energetsku vrijednost, a poput šampinjona obiluje bjelančevinama. Predstavljaju i dobar izvor vitamina B skupine.

Kulinarski su shiitake vrlo zahvalne gljive, a odlikuju se i brojnim povoljnim učincima na zdravlje. Naime, konzumacija te vrste gljiva povezuje se sa sniženom razinom kolesterola i triglicerida u krvi. Nadalje, shiitake sadrže polisaharid lentinan koji osim što jača imunološki sustav, smanjuje rizik od karcinoma. Pripisuje im se i antivirusno i antibakterijsko djelovanje.

Ovdje čemo se posebno  posvetiti  liječenju raka ljekovitim japanskim gljivama maitake ishitake. Ovaj način liječenja se radi pretežno u Japanu i Kini gdje su rezultati izvrsni (prestanak rasta stanica raka do 90%). Američke i europske bolnice su također prihvatile ovaj način liječenja. Da spomenemo samo neke institucije koje se bave liječenjem raka sa supstancama dobivenih iz prirode:
  • Japanski nacionalni institut za rak,
  • Farmaceutsko sveučilište Kobe,
  • Sveučilište Michigan (SAD),
  • Kineska akademija znanosti (botanički institut),
  • Nacionalni institut za rak (SAD).
Interesantno je ispitivanje sastojaka gljiva mađarskog nobelovca Szent Gyorgy-a. Njega je mučio fenomen zašto samo gljive žive na odumrlim i raspadajućim supstacijama koje su pune raznih parazita. Pronašao je da u gljivama postoji supstanca retine u dosta velikoj koncentraciji koja ima antitumorsko djelovanje. Uostalom i antibiotici (jedno od najvećih medicinskih otkrića) su također otkriveni u plijesnima koje spadaju u niže gljive.

Ipak u makrobiotici najvrednijom gljivom se smatra Reishi gljiva.

Reishi (Ganoderma Lucidum, hrastova sjajnica) ili na kineskom Linh Zhi je prva ljekovita gljiva u Kini i najvrijednija je gljiva kineske farmakopeje već više od 2000 godina. Bogati kineski carevi su tražili eliksir mladosti, gljivu koja će produžiti njihov život pun snage, izdržljivosti i zadovoljstva (gerontologija). Zato su reishi gljivu nazivali gljivom besmrtnosti ili pak nebeskom travom.
Reishi pripada u kategoriju najviše izučavanih jedinki u svijetu biljaka i gljiva. Pronađeno je preko 400 različitih bioaktivnih spojeva. 



Mi ćemo spomenuti sam neke koji su najvažniji:
  • Polisaharidi - visoke molekularne težine 71g/100g
  • Triterpenoidi
  • Ganodermična kiselina, betulična kiselina
  • Organski germanij 132
  • Adenozin
  • Ergosteroli
Reishi ima sposobnost regulacije imunosistema odnosno regulacije imunosnog odgovora. Autoimune bolesti su one bolesti koje se najviše šire i na trećem su mjestu po zastupljenosti. Kontrolne ili supresorske stanice imunog sistema nisu u mogućnosti razlikovati antigen (stvarno strano tijelo) u organizmu od dijelova vlastitog tijela tako da na osnovu krive informacije vlastiti imuni sistem napada epitelne stanice kože,, sinovijalnu opnu, mijelinsku ovojnicu, stanice štitne žlijezde, gušteraču i druge.
Ovu anomaliju ispravlja reishi.

Dobri rezultati prema rezultatima Instituta Amato u Japanu su postignuti kod psorijaze, neurodermatitisa, reumatoidnog artritisa (RA), eritemskog lupusa, hašimotovog sindroma, kod alergija različitog podrijetla, skleroderme, uspješnost od 53 do 90%. Kako znamo da ovakve učinke ima samo mali broj vrsta, to reishi dobiva pravo značenje.
 Reishi zauzima prva dva mjesta kao adaptogene vrste (zajedno sa Rhodiolom Rosea) u prilagodbi tijela na stresne situacije koje su okidač mnogih kasnijih tegoba. Na taj način pojačava otpornost organizma na stres.

               
Azijski iscjelitelji liječe anginu pectoris isključivo sa reishi. Reishi regulira masnoće u krvi, loš kolesterol i trigliceride popravljajući dobar kolesterol. Poznata je djelotvornost kod masne jetre i gušterače. Reishi djeluje protiv zgrušavanja krvi (tromb) pa snažno djeluje protiv srčanog i moždanog udara. reishi učinkovito snižava krvni pritisak (adenozin).
Reishi sadrži moćne protuupalne tvari. Znamo da je upala redoviti pratilac 90% svih bolesti. Drugo istraživanje je dokazalo da 50 mg reishi gljive odgovara učincima 5 mg hidrokortizona grupe kortikosteroida. Reishi nema nuspojava za razliku od kortikosteroida.
Navest ćemo i još neke od bolesti (Institut Amato) koje reishi uspješno liječi:
  • Vrtoglavica
  • Sluh
  • Bol u donjem dijelu leđa
  • Sindrom kroničnog umora
  • Alopecija aerata
  • Regulacija šećera
  • Hepatitis A, B, C
  • Čir na želudcu (Helicobacter Pylori)
  • Candida
  • Echerichia Coli
Na kraju ovog maksimalno sažetog članka moramo napomenuti da je od izuzetnog značenja konzumiranje reishi gljive sa bioflavonoidima u kojima su najvažnijikvercetin, rutin, hesperdin uz obilje vitamina C. Kako se reishi sastoji od 71% polisaharida visoke molekularne težine, njihova apsorpcija u organizam je otežana. Pod utjecajem bioflavonoida polisaharidi se pretvaraju u oligoglukane koje organizam dobro upija.

KAKO KORISTITI GLJIVE U SVAKODNEVNOJ PREHRANI

Sve tri vrste ovih gljiva koje se najčešče koriste u makrobiotskoj ishrani, možete pronaći kod nas u prodavnicama makrobiotske ili zdrave hrane. Pakuju se kao sušene cijelovite ili mljevene u prahu. Ponekad se mogu naci u obliku kapi, ali se tada ne koriste za kuhanje, nego samo kao saplement odnosno dodatak prehrani.

Preporucuje se upotreba ovih gljiva i zdravim osobama, kao preventiva mnogih bolesti savremenog čovjeka.
Posebno su pogodne  sušene cijele Shiitake  gljive , koje mogu dugo stajati, a od kojih se prave razna i vrlo ukusna jela.
 Shiitake gljive sada se kod nas mogu pronaći i svježe.  Njihov ukus je za nas prihvatljiv i ugodan, pogotovo za ljude koji su navikli na šampinjone ili varganje.
Od Shiitake gljiva  se prave ukusna cjelovita  jela, a odličan su dodatak i supama.
Tako npr. samo jedna suha i prethodno namočena shiitake gljiva ako se isjecka i skuha sa ostalim sastojcima  osnovne miso supe, daje puniji i aromatičniji  ukus i istovremeno pojačava njenu učinkovitaost na naše zdravlje.
Recept za osnovnu miso supu smo već pisali u predhodnim člancima o makrobiotskoj ishrani.







O AUTORICI...

Lejla Ibrahimović, 
stručna saradnica za makrobiotiku

Lejla Ibrahimovic, dipl.ing.elektrotehnike, rođena je 1954. godine u Tuzli . Osim svog profesionalnog razvoja u sferi elektrotehnike, posljednjih deset godina se bavi realizacijom projekata iz oblasti zastite čovjekove sredine.
Već dugi niz godina  posvecena je traganju za  zdravim stilom življenja, promovisanju ljudskih i obiteljskih  vrijednosti,   svakodnevnih tjelesnih aktivnosti te pozitivnog razmišljanja i odnosa prema okolišu.

Posebnu pažnju posvećuje zdravoj ishrani  i uvođenju makrobiotskih načela u svojoj porodici. Već osam godina primjenjuje makrobiotska načela u svakodnevnoj ishrani, zahvaljujući čemu je prevazišla vlastite zdravstvene probleme  i unaprijedila svoje opšte zdravstveno stanje. Svoja pozitivna iskustva nesebično dijeli sa ljudima koji iz zdravstvenih i drugih razloga žele promjeniti svoj način ishrane i prihvatiti ishranu prema makrobiotskim načelima.

Instagram