Oduvijek su postojali roditelji koji svoje vaspitne zadatke obavljaju bez problema i teškoća, ali i da ima i onih kod kojih taj period ne prolazi baš najbolje.
Imamo visoko obrazovane roditelje kojima ne uspijeva pravilno školovanje i odgoj djece, kao i ne tako visoko obrazovanih roditelja čija su djeca jako dobar primjer ostaloj djeci (izuzeci uvijek postoje).
Prof.dr.Milivoje Sarvan u svojoj knjizi „Sve o vašem djetetu“ navodi da uzrok najvjerovatnije leži u tome što jedni, i pored toga što poznaju teorijske osnove o vaspitanju djece, nisu u stanju da pruže dobar primjer svojoj djeci, a dobar primjer predstavlja najbolje vaspitno sredstvo.
Drugi roditelji, i pored toga što nisu čitali o tome kako djecu vaspitavati, jednostavno, dobrom organizacijom porodične zajednice, gdje postoji međusobno poštovanje između oca i majke i gdje svako ima svoja prava i svoje obaveze, daju dobar primjer, koji djeca prvo imitiraju, a zatim svjesno prihvataju.
Neuspjeh u vaspitanju može imati uzrok i u tome što djecu ne vaspitavaju samo roditelji, već i svi drugi sa kojima dijete dolazi u kontakt u porodici ili izvan nje.
Poznato je da je štetno vaspitanje djece gdje se vaspitači između sebe ne poštoju dovoljno i ne slažu u načinima samog vaspitanja.
Često se dešava da se roditelji takmiče koji će više ugoditi djetetu, ne shvatajući da čine štetu za vaspitanje svog djeteta.
Teškoće u vaspitanju mogu nastati i kada se sa vaspitanjem kasno počne. Roditelji nekada smatraju da dijete ne treba zamarati dok ne krene u školu.
Dobar vaspitni rezultat se ne postiže ni ako roditelji od djece traže apsolutnu poslušnost i pokornost, te insistiranju na autoritetu. Autoritet se nikako ne smije silom osvajati, već se stiče na osnovu ponašanja vaspitača.
Doktor Sarvan u pomenutoj knjizi ističe da djeca pored duševne trebaju imati i tjelesno dobru kondiciju.
Svaki tjelesni nedostatak može nepovoljno utjecati na duševni razvoj djeteta.
U predškoslkom dobu, moramo imati u vidu da se upravo i tom periodu počinje formirati karakter čovjeka i da treba obratiti pažnju i na tjelesno i duševno zdravlje djeteta.
Recimo, ako je dijete sklono laganju, ako je tvrdoglavo, neposlušno, samovoljno i ćutljivo, potrebno je obratitit se ljekaru. Batine nikako nisu sredstvo protiv laži.
Školske obaveze predstavljaju opterećenje za djecu ovog uzrasta. Ali i pored toga, važna vaspitna mjera za vaspitanje nije potpuna pošteda od pomaganja u kući i domaćinstvu.
U ovom periodu, treba obratiti pažnju na izbor filmova i pozorišnih predstava. Djeca u školskoj dobi se lako uzbuđuju, brzo primaju sve neobične utiske i često žele podržati ono što su vidjeli u kinu ili pozorištu.
Pripremila: Daniela Čomić
