Deset praktičnih savjeta kako savladati stres



Uopšte je poznao da se iz decenije u deceniju način života mijenja. Često čujemo rečenicu:”Prije su ljudi imali više vremena, bilo je lakše i ljepše.”



Danas živimo brzo. Imamo više mašina koje nam pomažu, a manje vremena za sebe i druge. Uzrok tog brzog života i napetosti  utiče na naše psihičko stanje.
Često čujemo kako je neko pod stresom. Svugdje čitamo i slušamo da je stres jako štetan za zdravlje...

Stres nije uvijek nezdrav. On je zdrava reakcija našeg tijela na napete situacije  i doživljaje, pa nam on aktivira  funkcije  da na poslu bolje uspijemo, da smo dobro skoncentrisani i oštri i da je naš rad  više efektivan. On nam pomaže da ne budemo inertni.

ALI ako nam stres postaje negativno iskustvo, ako smo sebi nametnuli previsoke ciljeve, ako drugi vrše veliki pritisak na nas, onda stres ima negativnu ulogu.

Tada se moramo potruditi taj stres smanjiti.


Smanjiti stres nije tako lako. Šta više, ako previše razmišljamo kako se osloboditi stresa i to izaziva stres. Zbog toga je veliki broj osoba koje se zapetljaju u negativnu spiralu i time uzrokuju još komlikovanije  zdravstvene pobleme.






Stres možemo smanjiti  ako  se  NAUČIMO  ISPOLJAVATI  EMOCIJE.

Ne stidimo se pričati o osjećanjima, mislima i emocijama.


Jako je zdravo povremeno i dozirano izbaciti emocije. Pokažimo slobodno da smo ljuti, razočarani iritirani ili da se bojimo. 

Jednom prilikom sam gledala intervju sa uvaženim kardiologom, koji u svojoj 95. jos uvijek radi. Pitali su ga kako je uspio da ostane tako smiren i još uvijek u jako dobroj psihičkoj kondiciji. Odgovor mu je bio.” Ja svaki svoj problem i ljutnju izbacim i izdiskutujem ,tako da to više nije u mojoj glavi i na mojim leđima kao opterećenje, već nešto što je sada ispred mene pa ja to sa odstojanja posmatram i rješavam.


Ako je neko zatvorena osoba i teško može o svojim emocijama da govori može da se obrati za savjet kod  Životnog trenera  ili terapeuta.

VJEŽBE  DISANJA  su također jako dobre pri smanjivanju stresa. Vjerovali u to ili ne  znam da onaj koji je to probao sa sigurnošću može reći da je imao rezultat.

Vježbe disanja nam ne utiču samo na naše duševno stanje. One utiču također i na naše tjelesne funkcije (na otkucaje srca, moždane aktivnosti kao i na mišiče tijela).

Nađimo mirno mjesto, najbolje vani  i usmjerimo svoje misli na disanje. Stavimo ruku na trbuh… Udahnemo duboko kroz nos, zaustavimo dah jednu sekundu i izdisimo zrak kroz usta polako u trajanju od otprilike 4 sekunde.

Ovo možemo ponoviti vise puta dok sami ne osjetimo opuštanje.






VELIKI  UZROK  STRESA  U  DANAŠNJE  VRIJEME  JE  TEHNOLOGIJA.

Djeca rastu uz telefone i kompjutere za igru. U kućama su nam ogromni televizori. Svi ovi aparati izazivaju elektro-magnetsko zračenje, koji između ostaloga prouzrokuje i stres. Bežični telefoni i internet  imaju najveće polje zračenje.

Ipak ne vjerujem da možemo  više zamisliti život bez sve te tehnologije. Ono što se možemo naučiti  je koristiti tehnologuju u granicama..

Ne spavajmo uz upaljen TV, ne držimo telefone non-stop u rukama. Odredimo vrijeme koje provodimo pred komjuterom.

Stres nam ne dolazi samo od nas samih. STRES  MOGU  DA  NAM  PROUZROKUJU  I  DRUGI.

Često želimo drugima da pomognemo u njihovim ličnim problemima i stresu, ali ako nam oni samo izbacuju svoje probleme i stres , može se desiti da njihov stres postane nas. Racionalizujmo tuđi stres, ne dozvolimo da postane naša emocija.

Nije dobro uvijek se opterećivati svjetskim, državnim i lokalnim  problemima.
Svako društvo počinje od pojedinca i porodice. Zato se pobrinemo  prvo sebi dati potreban mir i pažnju. Dajmo si  quality-time ( vrijeme za sebe ).

Na žalost ne možemo naš mozak tek tako natjerati da stane sa previše razmišljanja, negodovanja, upijanja svijeta oko sebe i  konstantnih misli da moramo ovo, ili ono, ili se forsirati da ne budemo  pod stresom. Sa forsiranjem ne postižemo ništa drugo nego još više prepreka i problema..

Ali šta možemo je NAŠE  MISLI  RASTERETITI. Za to je najbolji i provjereni način fizički rad i aktivnosti.

Iz svog ličnog iskustva vam mogu reći da u periodu kada mi je bilo poprilično teško sa puno stresa i nezadovoljstva, neznanja jezika u novoj državi, osjećaja izgubljenosti i bezvrijednosti, mogućnost da radim  kao čistačica  mi je tada  bio najdragocjeniji poklon. Šta sam bijesa i stresa izbacila cijedeći krpe...

Danas svoje stresove  izbacujem kroz cardiotreninge, moj muž  radom u vrtu.

I nije bitno čime se bavimo. Bitno je da se fizički  umorimo. Koristimo tijelo da odmorimo dušu.




VODA  ima najveću ulogu za čovjeka. Bez vode ne možemo. Pa i u ovom slučaju kada govorimo i o stresu. 


Voda daje osjećaj mira. Zato je poželjno plivati ili opustiti se u toploj kupki sa eteričnim uljima. Također nas može i najobičniji tuš rasteretiti stresa. 

Kao i dovoljno UNOŠENJE VODE u organizam. Pokušajmo piti bar 1 i po litar vode  ili zelenog čaja dnevno. U običnoj vodi se sadrži kisik koji nam je jako neophodan za mozak, krvne žile i mišiće.

MUZIKA može puno da utiče na naše emocije. Ona može da prouzrokuje i agresivnost i da nam zastane u grlu od emocija, pa čak i da nam pomogne da smanjimo stres.
Ako hoćemo da umanjimo stres, onda se teški rok, tehno ili novokomponovana muzika ne preporučuju.

Slušajmo radije klasičnu muziku, jazz ili lagani rok. Ako smo pod stresom stavimo si laganu muziku i pjevajmo ili plešimo uz nju.

PISATI svoje emocije ima terapeutski utjecaj na nas. Pišimo dnevnik, ili počnimo weblog ili napišimo prve rečenice naše biografije, da se vratimo sebi.

Pisanje nam pomaže da određene emocije i situacije bolje razumijemo i vidimo u boljoj perspektivi. 

U ovom slucaju se ne radi o kvalitetu onoga što pišemo, već čisto o jačini onoga što sebi izložimo na papir.

Što je najvažnije kada se želimo osloboditi stresa je ne zahtjevati od sebe previše. Na taj način si možemo extremno razviti osjećaj manje vrijednosti.

Opet napominjem nitko nije perfektan i svi pravimo greške. Postavimo si ciljeve koji su nam dostupni.

I na kraju moram napomenuti da je SMIJEH čudotvoran. Smjeh poboljšava našu kreativnost, smanjuje  krvni  pritisak. 

Nije bitno smijemo li se nečemu na televiziji, You-Tube filmu ili u društvu prijatelja. VAŽNO DA SE SMIJEMO !

Piše: Vanja Beukelman Pavlović, life coach i kognitivni terapeut, autorica knjige "Život"

Rođena sam u Tuzli. Živim više od dvadeset godina u Holandiji.  Majka sam troje djece i baka jedne prekrasne djevočice. 

U našoj zemlji sam stekla diplome prosvjetnog radnika, nastavnik našeg jezika i književnosti i nastavnik predškolskog vaspitanja. 

U Holandiji sam stekla još dvije diplome Life coach i Kognitivni terapeut, čime se danas bavim. 

Pored toga sam stalna kolumnistica i stručna saradnica Arabella-Sretna žena magazina. 

A od septembra dajem časove hrvatskog jezika na “Holandskoj Poslovnoj Akademiji” Moja dosadašnja znanja i iskustva dijelom sam objedinila u svojoj knjizi 
"Život".

Instagram