Deset praktičnih savjeta kako savladati stres
00:15
Uopšte je poznao da se iz decenije u deceniju način života mijenja. Često čujemo rečenicu:”Prije su ljudi imali više vremena, bilo je lakše i ljepše.”
Danas živimo brzo. Imamo više mašina koje nam pomažu, a manje vremena za sebe i druge. Uzrok tog brzog života i napetosti utiče na naše psihičko stanje.
Često čujemo kako je neko pod stresom. Svugdje čitamo i slušamo da je stres jako štetan za zdravlje...
Stres nije uvijek nezdrav. On je zdrava reakcija našeg tijela na napete situacije i doživljaje, pa nam on aktivira funkcije da na poslu bolje uspijemo, da smo dobro skoncentrisani i oštri i da je naš rad više efektivan. On nam pomaže da ne budemo inertni.
ALI ako nam stres postaje negativno iskustvo, ako smo sebi nametnuli previsoke ciljeve, ako drugi vrše veliki pritisak na nas, onda stres ima negativnu ulogu.
Tada se moramo potruditi taj stres smanjiti.
Smanjiti stres nije tako lako. Šta više, ako previše razmišljamo kako se osloboditi stresa i to izaziva stres. Zbog toga je veliki broj osoba koje se zapetljaju u negativnu spiralu i time uzrokuju još komlikovanije zdravstvene pobleme.
Stres možemo smanjiti ako se NAUČIMO ISPOLJAVATI EMOCIJE.
Ne stidimo se pričati o osjećanjima, mislima i emocijama.
Jako je zdravo povremeno i dozirano izbaciti emocije. Pokažimo slobodno da smo ljuti, razočarani iritirani ili da se bojimo.
Jednom prilikom sam gledala intervju sa uvaženim kardiologom, koji u svojoj 95. jos uvijek radi. Pitali su ga kako je uspio da ostane tako smiren i još uvijek u jako dobroj psihičkoj kondiciji. Odgovor mu je bio.” Ja svaki svoj problem i ljutnju izbacim i izdiskutujem ,tako da to više nije u mojoj glavi i na mojim leđima kao opterećenje, već nešto što je sada ispred mene pa ja to sa odstojanja posmatram i rješavam.”
Ako je neko zatvorena osoba i teško može o svojim emocijama da govori može da se obrati za savjet kod Životnog trenera ili terapeuta.
VJEŽBE DISANJA su također jako dobre pri smanjivanju stresa. Vjerovali u to ili ne znam da onaj koji je to probao sa sigurnošću može reći da je imao rezultat.
Vježbe disanja nam ne utiču samo na naše duševno stanje. One utiču također i na naše tjelesne funkcije (na otkucaje srca, moždane aktivnosti kao i na mišiče tijela).
Nađimo mirno mjesto, najbolje vani i usmjerimo svoje misli na disanje. Stavimo ruku na trbuh… Udahnemo duboko kroz nos, zaustavimo dah jednu sekundu i izdisimo zrak kroz usta polako u trajanju od otprilike 4 sekunde.
Ovo možemo ponoviti vise puta dok sami ne osjetimo opuštanje.
VELIKI UZROK STRESA U DANAŠNJE VRIJEME JE TEHNOLOGIJA.
Djeca rastu uz telefone i kompjutere za igru. U kućama su nam ogromni televizori. Svi ovi aparati izazivaju elektro-magnetsko zračenje, koji između ostaloga prouzrokuje i stres. Bežični telefoni i internet imaju najveće polje zračenje.
Ipak ne vjerujem da možemo više zamisliti život bez sve te tehnologije. Ono što se možemo naučiti je koristiti tehnologuju u granicama..
Ne spavajmo uz upaljen TV, ne držimo telefone non-stop u rukama. Odredimo vrijeme koje provodimo pred komjuterom.
Stres nam ne dolazi samo od nas samih. STRES MOGU DA NAM PROUZROKUJU I DRUGI.
Često želimo drugima da pomognemo u njihovim ličnim problemima i stresu, ali ako nam oni samo izbacuju svoje probleme i stres , može se desiti da njihov stres postane nas. Racionalizujmo tuđi stres, ne dozvolimo da postane naša emocija.
Nije dobro uvijek se opterećivati svjetskim, državnim i lokalnim problemima.Svako društvo počinje od pojedinca i porodice. Zato se pobrinemo prvo sebi dati potreban mir i pažnju. Dajmo si quality-time ( vrijeme za sebe ).
Na žalost ne možemo naš mozak tek tako natjerati da stane sa previše razmišljanja, negodovanja, upijanja svijeta oko sebe i konstantnih misli da moramo ovo, ili ono, ili se forsirati da ne budemo pod stresom. Sa forsiranjem ne postižemo ništa drugo nego još više prepreka i problema..
Ali šta možemo je NAŠE MISLI RASTERETITI. Za to je najbolji i provjereni način fizički rad i aktivnosti.
Iz svog ličnog iskustva vam mogu reći da u periodu kada mi je bilo poprilično teško sa puno stresa i nezadovoljstva, neznanja jezika u novoj državi, osjećaja izgubljenosti i bezvrijednosti, mogućnost da radim kao čistačica mi je tada bio najdragocjeniji poklon. Šta sam bijesa i stresa izbacila cijedeći krpe...
Danas svoje stresove izbacujem kroz cardiotreninge, moj muž radom u vrtu.
I nije bitno čime se bavimo. Bitno je da se fizički umorimo. Koristimo tijelo da odmorimo dušu.
Voda daje osjećaj mira. Zato je poželjno plivati ili opustiti se u toploj kupki sa eteričnim uljima. Također nas može i najobičniji tuš rasteretiti stresa.
Kao i dovoljno UNOŠENJE VODE u organizam. Pokušajmo piti bar 1 i po litar vode ili zelenog čaja dnevno. U običnoj vodi se sadrži kisik koji nam je jako neophodan za mozak, krvne žile i mišiće.
MUZIKA može puno da utiče na naše emocije. Ona može da prouzrokuje i agresivnost i da nam zastane u grlu od emocija, pa čak i da nam pomogne da smanjimo stres.
Ako hoćemo da umanjimo stres, onda se teški rok, tehno ili novokomponovana muzika ne preporučuju.
Slušajmo radije klasičnu muziku, jazz ili lagani rok. Ako smo pod stresom stavimo si laganu muziku i pjevajmo ili plešimo uz nju.
PISATI svoje emocije ima terapeutski utjecaj na nas. Pišimo dnevnik, ili počnimo weblog ili napišimo prve rečenice naše biografije, da se vratimo sebi.
Pisanje nam pomaže da određene emocije i situacije bolje razumijemo i vidimo u boljoj perspektivi.
U ovom slucaju se ne radi o kvalitetu onoga što pišemo, već čisto o jačini onoga što sebi izložimo na papir.
Što je najvažnije kada se želimo osloboditi stresa je ne zahtjevati od sebe previše. Na taj način si možemo extremno razviti osjećaj manje vrijednosti.
Opet napominjem nitko nije perfektan i svi pravimo greške. Postavimo si ciljeve koji su nam dostupni. I na kraju, moram napomenuti da je SMIJEH čudotvoran. Smjeh poboljšava našu kreativnost, smanjuje krvni pritisak. Nije bitno smijemo li se nečemu na televiziji, You-Tube filmu ili u društvu prijatelja. VAŽNO JE DA SE SMIJEMO!
Piše: Vanja Beukelman Pavlović, life coach i kognitivni terapeut, autorica knjige "Život"
0 komentari