Smijeh je najbolji lijek



Smijeh uzrokuje mnoge fiziološke promjene u našem organizmu. Nakon jakog i dugotrajnog smijanja više od tristo različitih mišića dijafragme, lica, trbuha, leđa, nogu i ruku postaje aktivno, očne zjenice se šire, a vrhovi prstiju postaju vlažni. Disanje postaje duboko i brže te dostiže brzinu i do 100 km na sat. Podiže se i frekvencija srca, koja može dosegnuti i 120 otkucaja u minuti. 




Zahvaljujući tome, aktiviraju se odbrambene snage organizma, potiče se izmjena tvari i opskrbljenost krvlju srca i pluća te snižava krvni pritisak i razina šećera u krvi.

O dejstvu smijeha na organizam i psihičko zdravlje, razgovarali smo sa Jasminom Šabović-Mujabašić, psihologinjom i pedagoginjom Doma zdravlja, Tuzla.

Što se više smijete, manje ćete obolijevati. Usljed smijanja organizam izlučuje hormon sreće, koji djeluju izravno na vaš mozak, stvarajući osjećaj zadovoljstva i ugode. Osim što potiče dobro raspoloženje, smijeh je djelotvorni odbrambeni mehanizam koji pomaže ljudima u kriznim životnim situacijama, dajući im snagu da ih uspješno prebrode i pružajući vjeru u budućnost.

Osmijeh je poziv na komunikaciju, daje sjaj licu i očima, razoružava svakog sagovornika. Naime 15 minuta smijeha vrijedi kao sat žustre gimnastike. Osmijeh uglavnom prepoznajemo kao pozitivnu poruku drugih ljudi, znak da im se sviđamo i slično.





"Nikada se ne prestaj smijati, čak ni kada si tužan, jer nikada ne znaš kada će se neko zaljubiti u tvoj osmijeh", Gabriel Garciá Márquez 



"Ako želimo nekoga razveseliti, možemo to postići ne samo vještinama nego i vrlinama koje posjedujemo", kaže Šabović-Mujabašić. "Tužnu osobu nećete razveseliti time što mu se smijete ili pričate. To može još više deprimirati druge. Izmamiti osmijeh osobi koja je neraspoložena može vedar, veseo i dobronamjeran čovjek koji zrači srećom i humorom".





Istraživanja su pokazala da se tokom života nasmijemo, u prosjeku oko 500.000 puta i to najviše do 30.godine i poslije 55. Najviše se smiju djeca čak 20 puta dnevno, odrasli nešto manje, ali samo tri četvrtine to radi iskreno. 


Zanimljivo je da se 5 posto ljudi veoma rijetko smije, dok najlažnije osmijehe dijelimo između 35. i 44. godine. 

Naučnici to objašnjavaju stresom i trkom za novcem i karijerom. To su, po njihovom mišljenju, godine kada su ljudi najopterećeniji, kada se najmanje zabavljaju i najmanje stvari čine za sebe.  Poslije toga, slijedi opušteniji period, pa se smijemo češće i ljepše. U tim godinama najčešće se smijemo anegdotama iz mladosti, djeci, unucima, prijateljima i porodici.


Istraživanje je pokazalo i da se najčešće smijemo uveče i to onda kada je temperatura prijatna. To je period dana kada većina završi s poslom, kada je u društvu prijatelja i dragih ljudi, a prijatna temperatura dodatno pojačava osećaj zadovoljstva.



"Koristite svaku priliku za smijeh. To je 

najjeftiniji lijek."

George Gordon Byron





Razgovarala: Mediha Horić Aličić


Instagram