Put ka začinima: Začini u našoj kuhinji




Gotovo svaka kultura širom svijeta, vijekovima ima svoje tradicionalne začine, različitih boja, mirisa, i okusa. Osim što su ukusni i daju boju jelima, začini su cijenjeni i zbog zdravstvenih učinaka na organizam. Začini su često antiseptici, antibiotici, te analgetici. Začini imaju blagotvorno dejstvo na imunitet, prehladu i gripu, poboljšanje probave, cirkulacije tijela, snižavanje masnoća u krvi, snižavanje nivoa šećera u krvi, topljenje kilograma, te ostalih tegoba današnjice.



U poređenju sa drugim narodima i civilizacijama (Istok, Indija, Kina...), začini su kao namirnica na naše područje došli relativno kasno. 

                       

U konzumaciji začina, sve je stvar navike. Naime, ljudi sa naših prostora nisu navikli da u svojim jelima koristiti začine poput kurkume, kima, curry-a, đumbira i drugih poznatih začina. Osim toga, ljudi ih ne koriste vjerovatno zbog toga što nisu sigurni s kojim jelom bi mogao ići određeni začin, te zbog specifičnih mirisa.



Prilikom putovanja u zemlje koje su poznate po svojim tradicionalnim začinima, mnogi ljudi sa naših prostora tek tada po prvi put probaju jela sa raznim začinima.


                 
U daljnjem tekstu, kada pročitate koja su blagotovorna dejstva začina na organizam, vjerujemo da ćete ih početi koristit u svojoj svakodnevnoj ishrani.
                

Anis
Nutritivni sastav: željezo, kalij, kalcij, fosfor, mangan, antioksidans. Odličan je izvor vitamina A, C i E. U kuhinji se koristi za pripremu kolača, umaka, variva, pečenja, salata, likera, čajeva... Poboljšava okus kompotima i pekmezu. Anis je sličan mentolu, a pri začinjanju anisom, ne valja dodavati druge začine zbog njegovog intenzivnog okusa, koji se kao takav teško slaže sa ostalim začinima. Anis ima blagotvorno dejstvo u smirenju, nadimanju i grčevima, ubrzavanju probave te poboljšava rad disanjih puteva (čajevi, inhaliranje). Izvrstan je u prevenciji astme, bronhitisa i kašlja. Anis potiče iz Egipta od ploda mediteranske biljke, a danas se najviše uzgaja u Španjolskoj. 


Cimet
Nutritivni sastav: kalij, kalcij, magnezij, željezo, antioksidans... Cimet može biti u obliku štapića ili mljeven. U kuhinji se koristi za pripremu kolača, istočnjačkih jela, currya, kompota, čajeva, toplih napitaka, mliječnih deserta i riža... Cimet ima blagotvorno dejstvo u smanjenju razine šećera u krvi za 15 – 19 posto nakon redovnog uzimannja 1,2 grama (pola male kašičice za kafu) u mjesec dana, čisti holesterol, smiruje živce, sprječava stvaranje krvnih ugrušaka... Najbolji cimet dolazi iz Šri Lanke.

               

Chilli (čili)
Nutritivni sastav: željezo, kalij, kalcij, magnezij, antioksidans, najveći izvor C vitamina, vitamin B skupine, vitamin P (stabilizator krvotoka)... Čili je plod tropske paprike, svježe ili mljevene, žestok je i ljut. U kuhinji se koristi za pripremu meksičkih jela, indijskih jela, umaka,variva, supa, slanih palačinaka, tortilja... Čili ima blagotvorno dejstvo u pospješavanju probave i krvotoka, umiruje živčani sistem, uništava crijevne bakterije, smanjuje loš LDL holesterol ,ublažava bolove (analgetik), potiče cirkulaciju i djeluje protuupalno. Među najljućim je začinima i najčešće se upotrebljava u Meksiku, te Južnoj Americi.

         

Curry (Kari)
Nutritivni sastav: mangan, željeza, bakra, magnezija, kalcija, fosfora, selena, cinka. Odličan je izvor vitamina E, C i K, te vitamina B2, B3, B9... Curry podrazumijeva mješavinu 6 do 15 začina (kurkume, kumina, kardamona, kima, komorača, klinčića, muškantnog oraščića, đumbira, cimeta, anisa, čilija...). U kuhinji se koristi za pripremu indijskih jela, jela od povrća i riže, umaka... Kari ima blagotvorno dejstvo u snižavanju šećera u krvi, snižavanju razine holesterola, pospješuje probavu, sprječava nastajanje krvnih ugrušaka, sadržava antioksidanse, djeluje bakterijski... Curry ili kari u prahu je začin koji se uveliko koristi u indijskoj kuhinji, odakle i potiče.

    

Đumbir
Nutritivni sastav: kalij, mangan, selen, beta-karoten, vitamin C... Đumbir može biti svježi (korijen) ili mljeveni. U kuhinji se koristi za pripremu indijskih jela, jela sa isotka, povrća, riže, umaka, voća, kolača... Đumbir ima blagotvorno dejstvo u pospješavanju probave, u prevenciji nekih vrsta kancerogenih bolesti, umirujuće djeluje na crijevnu floru, umanjuje mučninu, uništava bakterije... Porijeklom je iz mjesta Gingi u Indiji. Najbolji đumbir dolazi iz pokrajine Malabar.

    

Estragon
Nutritivni sastav: listovi su bogati jodom, vitaminima A i C. U kuhinji se koristi za pripremu salata, umaka, supa, kolača, jela s roštilja... Kao začin upotrebljavaju se svježi ili osušeni listovi. Estragon ima blagotvorno dejstvo kod reumatskih bolova, potiče cirkulaciju i probavu, poboljšava rad krvožilnog sistema... Porijeklom je iz Sibira, ali je raširena u mnogim evropskim zemljama. 

              
Kim
Nutritivni sastav: fosfor, kalij, kalcij, mangan, natrij... Kao začin upotrebljavaju se cijele sjemenke ili mljeven. U kuhinji se koristi najčešće za supe,čajeve, peciva, hljeb (raženi), salte, kolače, slastice, namaze... Kim ima blagotvorno dejstvo kod ublažavanja menstrualnih tegoba, ublažava grčeve i nadutost, potiče izlučivanje mokraće, otklanja loš dah, pospješuje probavu... Kim je jedan od najstarijih začina. Potiče iz Indije i Egipta.


Šafran
Nutritivni sastav: kalcij, željezo, magnezij, fosfor, cink, bakar, mangan... U kuhinji se koristi najčešće za pravljenja slatkiša, torti, kolača, sladoleda, deserta, jela s rižom... Preporučuje se da ga se uzima samo u malim količinama, do 200 mg dnevno. Šafran ima blagotvorno dejstvo kod poboljšanja cirkulacije, reguliranja razine holesterola i triglicerida u krvi, liječenja modrica, liječenju artritisa, astme i ateroskleroze, sprječava rast stanica raka (ima antikarcerogena svojstva), ublažava menstrualne tegobe i bol u trbuhu, poboljšava vid, jača imunitet, produžava vitalnost, ublažava grčeve, regulira probavu, otklanja glavobolje, migrenu i vrtoglavice, koristi se kod oboljenja bubrega, u liječenju akni, bradavica i drugih kožnih problema, pomaže kod anksioznosti i depresije, prirodan je afrodizijak. Šafran zbog svoje specifične žute boje, koristi se kao glavni začin za bojenje peciva i sireva. Šafran je najskuplji začin na svijetu (za 1 kg potrebno je oko 400.000 cvjetova). Šafran vjerojatno potječe s Krete. Najviše šafrana se uzgaja u Iranu.

       

Za sve je potrebno vrijeme i navika, pa tako i za začine. Vremenom se naviknete i onda više ne možete bez njih, jednostavno jelo vam više nije isto, imate osjećaj da mu nešto fali, što prije nije bilo tako. Začine ne treba nimalo podcijeniti, niti zanemariti, jer se njima mogu smanjiti i prevenirati različiti zdravstveni problemi.

Pripremila: Meliha Horić - Džanković

Instagram