Šta jesti, a šta ne jesti? Odgovara nurticionistkinja




U skorije vrijeme često se susrećemo sa terminima: zdrava hrana, konzervansi, pesticidi.... Već znamo šta je zdrava hrana, ali u stvari ne znamo da li je ta  hrana zapravo ispravna za konzumiranje.

Mogli smo i  čuti da je neko voće i povrće bolje i ne jesti, jer u sebi ima dosta pesticida.
Od svega toga postavlja se pitanje, šta zapravo jesti?  Da li je hrana u našoj zemlji ispravna, kako neutralizirati pesticide iz voća i povrća te  kako izaći na kraj s time?
Savjete i odgovore potražili smo od mr. sci. nurticionistkinje   Marizele Šabanović.

Arabella Magazin: U izobilju namirnica i velikom strahu od aditiva i konzervanasa, raznih špekulacija o mesu koje kupujemo u marketima i mesnicama, šta biste Vi savjetovali našim čitateljkama da kupuju ili ne kupuju, koje namirnice da izbjegavaju a koje da preferiraju?

Marizela Šabanović:"Prehrana je navika i potreba bez koje ne možemo. Nažalost, živimo u vremenu kada je teško znati šta je istina a šta ne, udaljili smo se od prirode i prinuđeni smo da kupujemo hranu kojoj ne znamo tačno porijeklo. Međutim, imamo prednost što ipak živimo u malim sredinama u kojima je moguće uz malo truda doći do proizvođača hrane. Na taj način smanjujemo rizik unosa hrane koja nije sa ovog područja, jer je osnovni princip pravilne prehrane jesti hranu koja prirodno raste i uzgaja se tamo gdje čovjek živi. Osnovni savjet bi dakle bio potruditi se oko nabavke namirnica, uložiti malo truda u pronalazak ljudi koji uzgajaju vlastito voće i povrće, imati svoju “tetu” za mliječne proizvode, jesti što više svježe, neprerađene hrane, redovno kuhati obroke, što manje jesti izvan kuće (naročito djeca), čitati deklaracije na namirnicama, informirati se pravilno itd. U principu što je hrana više prerađena I što joj je duži rok čuvanja, veći je i sadržaj aditiva koji pomažu ove procese. Imajući ovo na umu, nije teško zaključiti koje namirnice je potrebno izbjegavati ili jesti u što manjim količinama. Ono što nam često zaborave reći je činjenica da dužina izloženosti nekom aditivu čini namirnicu štetnom, tj. ukoliko smanjimo unos prerađene namirnice I ne konzumiramo je svaki dan, bitno smanjujemo štetno djelovanje određenih aditiva. Naravno, nisu svi aditivi štetni. Neki su prirodnog porijekla i nemaju štetno djelovanje."

Arabella Magazin: Mnogi od nas su odrasli na Prženicama, Popari, hrenovke i parizeri nisu često bili na meniju, kada je doručak u pitanju, šta Vi preferirate za doručak i šta savjetujete našim čitateljkama da ponude svojoj djeci, ali i sebi?

Marizela Šabanović:"Doručak je najbitniji obrok i ne treba ga preskakati. Često kažem da se za doručak može jesti i malo više, jer je dan pred nama i ima vremena da se potroše unešene kalorije. Danas je gotovo nemoguće izbjeći korištenje mesnih prerađevina, ali preporuka je da se smanji količina. Idealan doručak podrazumijeva unos mliječnih prerađevina, integralnih žitarica, jaja te voća. Kombinacija je mnogo, ali opet ponavljam da raznolikost zavisi od svakog pojedinca i ličnog izbora. Niti jedna preporuka ne može pomoći ako nismo spremni na promjene prehrambenih navika. Svi znamo da se navike polako mijenjaju i da je na početku potrebno malo više truda, da bi kasnije postale svakodnevne."

Arabella Magazin: Dosta novaca dajemo za "na oko lijepo" voće i povrće, poslije čujemo : kancirogeni, uvezeni, prskani...te se često pitamo je li bolje jesti ili ne jesti neko voće i povrće?

Marizela Šabanović:"Voće i povrće treba obavezno jesti i to sezonski, kako dozrijeva. Mi na našem području imamo mnogo domaćeg voća i povrća, te upravo to i treba preferirati. Prije konzumacije voće i povrće možete oprati u rastvoru sode bikarbone, kako bi se rastvorile eventualne hemijske supstance. Ukoliko sumnjate u porijeklo, obavezno ogulite koru i jedite ostatak."

Arabella Magazin: Ako od samog rođenja jedemo hranu sumnjivog kvaliteta, kako se to može odraziti na naše zdravlje?

Marizela Šabanović:"Svima je poznata veza prehrana i zdravlja. Nije samo kvalitet hrane taj koji utiče na zdravlje. Problem može nastati zbog neadekvatnog unosa, neuravnotežene prehrane, pretilosti itd. Udaljavanje čovjeka od prirode i uzgoja hrane dovelo je do ovog stanja, ali i stalna izloženost informacijama koje nisu provjerene. Svaka tvrdnja da je nešto štetno ili nije mora biti naučno dokazana. Svaki pojedinac je odgovoran za ono šta i kako jede, tako da je odgovornost na svima nama da se posvetimo sebi i prehrani, uložimo vrijeme u odabir namirnica i pripremu hrane."

Arabella Magazin: Postoji li neka " namirnica čistilica" koja će neutralizirati ili očistiti naš organizam od svakodnevnog unosa aditiva i teškoizgovarajućih dodataka u hrani?

Marizela Šabanović: "Namirnice koje pomažu u ovim procesima su prije svega voće i povrće. Zbog svog sastava, bogatog vitaminima i mineralima, ono je i prirodan izvor biološki aktivnih materija za koje je dokazano da pomažu očuvanju našeg zdravlja. Također, bogato je vlaknima, koja u probavnom traktu bubre i vežu na sebe štetne materije i na taj način ih izbacuju iz organizma. Druga bitna namirnica je voda. Preporuka je uzimati 30 ml/kg  tjelesne mase tekućine, na dan. Najbolje je da to bude voda, biljni čaj, domaća juha, prirodni sok. Voda pomaže izbacivanju nepoželjnih tvari iz organizma i pozitivno djeluje na zdravlje kože. Jačanju imuniteta pomažu i probiotici koji se mogu uzimati kroz fermentirane proizvode (jogurt, kefir itd.). Moramo biti svjesni da ne možemo potpuno izbaciti štetne tvari koje unosimo hranom, ali da možemo uticati na ravnotežu uzimajući veću količinu poželjnih namirnica."


Pripremila: Daniela Čomić

Instagram