Daniela Čomić
Kako to izgleda kada stranci uče bosanski jezik?
00:00
Da su bosanska kultura i jezik interesantni kulturama drugih zemalja, potvrđuje činjenica da je na Filozofskom fakultetu Univerziteta u Tuzli sve veći broj stranih studenata koji se osim uobičajenog školovanja zanimaju i dublje za našu kulturu, istoriju i jezik. Alina Pirker, studentica iz Austrije, u Bosnu i Hercehovinu
je došla zbog interesovanja za bosansku kulturu, te da se uvjeri u sve ono što
je pročitala u knjigama o našoj zemlji.
Kada smo je pitali otkuda baš Bosna i Hercegovina i bosanski
jezik, Alina je odgovorila: „Kada sam imala 14 godina, čitala sam knjigu
koja se zove 'Kommst du mit nach Bosnien?'
( Hoćeš li doći sa mnom u Bosnu?) od
Karin Kusterer i Edite Dugalić".
U knjizi se radi o Editi, koja
je tokom rata živjela u Njemačkoj. 1996 godine, ona se sa 19 godina vraća u svoju
domovinu, prvi put nakon rata. U toj knjizi ona opisuje svoje osjećaje, kako je
sve to doživjela i šta se sve promijenilo u Bosni. Govori o osjećajima, ali i
stanju svoje zemlje, o politici i svim drugim stvarima vezanih za Bosnu i
Hercegovinu.
Mene je ta knjga fascinirala i
počela sam se zanimati za Bosnu i Hercegovinu i sve ostale zemlje bivše
Jugoslavije, tako da sam htjela naučiti i jezik“.
O teškoćama učenja našeg jezika Alina kaže:
„ Da budem iskrena, bilo mi je teško učiti bosanski jezik. Nisam imala
nikoga koga sam mogla pitati da mi
nešto objasni. Drugi veiki problem je taj, što nema dovoljno
knjiga o učenju bosanskoga jezika. Ja sam učila iz jedne knjige koja je
još iz sedamdesetih godina, a naslov joj je „ Srpsko-hrvatski“ i zapravo je
veoma dosadna, bez fotografija itd.
Naš jezik ne žele naučiti samo
studenti, već i mnogi stranci zaposleni u našoj zemlji, kako bi im život i rad
bili ugodniji.
Amela Zonić, profesorica
engleskog jezika i književnosti, certificirani sudski tumač za engleski jezik,
imala je priliku učiti Indijce bosanski jezik. O učenju i teškoćama pri
učenju našeg jezika za Arabella Magazin profesorica Zonić kaže:
"Pošto je kompanija u
kojoj radim 'Global Ispat Koksna Industrija' d.o.o. Lukavac- multinacionalna,
naše kolege Indijci su iskazali volju da uče jezik zemlje u kojoj žive i rade.
Iako sam profesorica
engleskog jezika i književnosti odabrana sam kao jedini lingvista u
GIKIL-u da podučavam naše kolege bosanskom jeziku. Knjige koje koristim su „Bosanski
jezik / Bosnian lanugae“ autorice Fatime Pelesić-Muminović i knjigu „Bosanski
jezik kao strani jezik“ autorice Zenaide Karavdić.
Knjige su mi samo osnov za
podučavanje, većinu tekstova pronalazim na internetu da bih im približila našu
kulturu i običaje. Kod organizovanja kurseva jako se važno fokusirati se na
potrebe polaznika kursa. U ovom slučaju je jako bitno obrađivati i poslovni
jezik.
Osnovne gramatičke razlike
između jezika iz bivše Jugoslavije i engleskog su padeži, rodovi, negacije i
izgovor. Polaznicima kursa je jako simpatično što se naša imena
mjenjaju kroz padeže te postaju Maje, Maje, o Maji; Ismet, Ismetu, sa Ismetom.
A naše posesivne imenice: Shashankov, Amirov, Danijelin su im neshvatljivi
(reakcije su: 'Odakle nam pravo da mijenjamo nečije ime')".
Naše beskrajne negacije: „Ja
neću nikada nigdje nikoga...“ su također jedna neobična pojava.
Padeže pojašnjavam preko
sanskrita jer se i službeni jezik u Indiji, hindi, zasniva na sanskritu kao i
većina Indo-evropskih jezika, te im na taj način približim padeže.
Pošto je engleski
rasprotranjen u Indiji i većina ga vrlo dobro govori, to nije velika pomoć za
izgovor bosanskog, gdje se čita onako kako se piše a znamo da se u engleskom ne
čita baš kako se piše.
Izgovor su ipak lako
savladali, osnovni problemi se javljaju kod izgovora glasova: 'lj', 'nj', 's',
'c' i riječi u kojima naš suglasnik 'r' ima funkciju samoglasnika: krv, crv,
drvo.
Poteškoće se javljaju i pri
odabiru tekstova jer susreću termine iz svih naših maternjih jezika, liječnik i
doktor, verovanje i vjerovanje, sedmica, tjedan, hefta.
U svakom slučaju sam jako
sretna za ukazani interes mojih kolega i ohrabrujem ih da svakodnevno koriste
jezik, jer je svaka zemlja domaćin sretna kada neko koristi njen jezik a greške
mogu samo biti simpatične jer je jezik živa materija i prava je čarolija.
Ćirilicu se još ne usuđujem
niti pokazati".
Bosanski jezik je standardni
južnoslavenski jezik kojim govore. Bosanaci različite etničke pripadnosti.
Bosanskim jezikom govori između 2 i 2,4 miliona ljudi.
Bosanski jezik spada u vrstu
tonskih jezika koji se u lingvistici nazivaju tonskim akcentom. U
bosanskom jeziku postoje dva ravnopravna pisma : latinica i ćirilica.
Istorija i kultura Bosne i
Hercegovine nadahnuće su mnogim umjetnicima, režiserima, arheolozima,
studentima, kompozitorima...
Piše: Daniela Čomić
Piše: Daniela Čomić
0 komentari