Relaksacija je dobrovoljno
otpuštanje napetosti. Ova napetost može biti fizička napetost u mišićima ili
mentalna (psihološka) napetost. Kada se fizički opuštamo, impulsi koji se
pokreću u različitim živcima mišića mijenjaju prirodu signala koja se šalje u
mozak. Ova promjena donosi generalni osjećaj smirenosti, kako fizičke, tako i
mentalne.
Mišićna relaksacija ima fizičku, ali i psihološku dobrobit. Treningom relaksacije uči se prepoznati napetost i postići duboku relaksaciju, no potrebno je svakodnevno vježbati barem dva mjeseca.
Mišići su oblikovani tako da budu u opuštenom stanju
sve dok ne bude potrebno izvršiti neku aktivnost. U uobičajenim okolnostima
mišići ne ostaju u stanju jake napetosti cijelo vrijeme, već se aktiviraju i
deaktiviraju prema potrebi određene osobe. Reakcija borba-bijeg također
rezultira napetošću mišića.
Kada je osoba pod stresom tijekom duljeg vremena, mišići ostaju napeti predugo, te može doći do zamora mišića i boli. Ljudi često ne prepoznaju napetost i opuštenost. Kao rezultat visoke razine napetosti mišića, osoba se može osjećati napeto i iznutra.
Kada je osoba učestalo napeta, podložnija je i npr. paničnim
napadima, jer je tijelo već izrazito aktivirano.
Mali događaj, poput zastoja u prometu, može biti okidač još većoj napetosti – što zauzvrat vodi hiperventilaciji i panici. Stalna napetost čini osobu sve osjetljivijom, te reagira na sve manje i manje događaje kao što bi reagirala na prijeteće, ugrožavajuće događaje.
Osim što napetost vodi razvoju paničnih napada, vodi
i cijelom nizu drugih po zdravlje (fizičko i psihičko) negativnih posljedica.
Učeći na koji način se možete opustiti, ujedno možete smanjiti razine
razdražljivosti i napetosti, te steći kontrolu nad osjećajem tjeskobe i nad
svojim zdravljem općenito.
Kako uvijek postoji druga strana medalje, potrebno
je spomenuti da nije svaka napetost loša. Iako je većine svakodnevne napetosti
nepotrebna, pokada je povećana napetost dobra, npr. kod igranja tenisa ili
prije razgovora za posao.
Napetost je nepotrebna kada nema nikakvu
upozoravajuću funkciju, kada je previsoka u odnosu na napetost koja je potrebna
za određenu aktivnost, kada ostaje na visokoj razini nakon što je situacija
koja je izazvala napetost već prošla.
TRENING RELAKSACIJE
Da biste mogli bolje kontrolirati tjeskobu, emocije
i općenito fizičku dobrobit, važno je naučiti se opustiti. Da biste to uspjeli,
morate naučiti prepoznati napetost, naučiti opustiti tijelo na općenit, potpun
način, naučiti otpustiti napetost iz određenih mišića.
Neki od vrlo uspješnih metoda su opuštanje kroz hipnoterapiju, autogeni trening, progresivnu mišiću relaksaciju i dr. Klinički hipnoterapeuti su educirani da u sklopu hipnoterapije provode i metode poput progresivne mišićne relaksacije, posebnih metoda disanja i različitih drugih tehnika koje pomažu svakoj osobi u pronalasku najboljeg načina opuštanja.
„NAPETOST JE ONO ŠTO MISLITE DA BISTE TREBALI
BITI. OPUŠTANJE JE ONO ŠTO VEĆ JESTE.“ – kineska poslovica
5.
Progresivna mišićna relaksacija uključuje mišiće koji se progresivno opuštaju, postupno radeći na svakoj grupi mišića u tijelu.
Ova vježba radi se barem jednom dnevno da bi se postigao dobar rezultat. Za
vježbu je potrebna mirna prostorija, minimalna mogućnost prekida tijekom
vježbe, tako da se možete u potpunosti koncentrirati na opuštanje. Možete
objasniti vježbe svojim ukućanima, te vas oni neće prekidati.
Ugodno se
smjestite u fotelju ili na udobnu stolicu. Najbolje je kada imate oslonac za
glavu i ramena. Možete jednostavno i postaviti jastuke na zid i sjesti na pod.
Neki ljudi vole ležati dok rade ovu vježbu, ali ako primijetite da zaspete
tijekom vježbe – radije je radite sjedeći. Ne možete se naučiti opuštati dok
spavate. Spavanje nije isto što i opuštanje.
Vježba se, kao ni hipnoterapijska
snimka, ne smije slušati tijekom vožnje ili neke druge aktivnosti koja
zahtijeva visoku koncentraciju jer dovodi do stanja opuštenosti koje nije
pogodno u takvoj situaciji. Neki ljudi se osjećaju neugodno dok rade vježbu. To
znači da se nisu naučili opustiti, pa je vježba opuštanja za njih još
korisnija.
Važne činjenice o treningu relaksacije
1. Opuštanje je vještina – poboljšava se s učestalom i
redovnom vježbom
2.
Korisno je vježbati opuštanje kad god se
osjeti napetost
3.
Dobro je razviti naviku da se na
napetost odgovara upravo opuštanjem.
4.
Ne treba napinjati mišiće do razine
neugode ili držati napetost dulje od 7 sekundi.
5.
Postoje vježbe koje se fokusiraju na
otpuštanje napetosti iz ciljnih mišića, koji su napeti tijekom određenih
situacija – primjerice tijekom rada na računalu ili čekanja u redu.
6.
Uporabom vježbi relaksacije svakodnevno,
nakon nekoliko tjedana steći ćete mogućnost smanjivanja napetosti i sprečavanja
pretjerane nervoze, te povećanja samokontrole i samopouzdanja.
Poteškoće s opuštanjem
Neki ljudi smatraju da se ne mogu opustiti ili da ne
mogu vježbati opuštanje. Obzirom da svi ljudi imaju isti biološki aparat, ne
postoji čisto fizički razlog radi kojeg se neki mogu, a neki ljudi ne mogu
opustiti. Obično razlog na emocionaloj osnovi ili osoba nije naučila opustiti
se. Ti problemi mogu se nadići.
Neke osobe smatraju da su previše napete da bi se mogle opustiti. Ne postoji razlog zašto se netko ne bi mogao opustiti – možda e samo biti potrebno malo više vremena.
Oko 10% osoba izjavljuje da se tijekom opuštanja
javljaju osjećaji koji im nisu ugodni ili ih plaše. Ovi osjećaji znak su da
dolaze u kontakt sa svojim tijelom i primjećujete senzacije koje ste
potiskivali jako dugo.
Dio ljudi osjeća krivnju jer „gubi“ toliko vremena
na sebe. Učenje opuštanja je važan dio oporavka. Ako želite živjeti kvalitetno
i biti dobar partner, roditelj, zaposlenik – morate se najprije pobrinuti za
sebe i svoju dobrobit. Nemogućnost opuštanja ima dugoročno loš učinak, koji se
prenosi na sve druge dijelove života, ali i na ljude oko nas.
Pretjerano je očekivati da će vježbanje opuštanja
pomoći već nakon nekoliko odrađenih treninga. Potrebno je vježbati nekoliko
tjedana – optimalan rezultat se postiže nakon 8 tjedana, ali učinak je vrlo
pozitivan i blagotvoran za cijelo tijelo, kao i za našu psihu.
Budite uporni. Do najvećih ciljeva vode samo upornost i rad. No, potrebno je napraviti prvi korak – a onda i nastaviti hodati. Što god da se desi, samo nastavite korak po korak – ma koliko sitan. I najsitniji korak znači da nastavljate hodati, da nastavljate ići prema svom cilju.
Rad na sebi nije nikad gubitak vremena. Radom na
sebi obogaćujemo ne samo svoj život, već posredno ili neposredno i živote
drugih ljudi. Živimo samo jednom, stoga to trebamo raditi na najbolji mogući
način!
Piše: Andrea Vlašić
Andrea Vlašić je doktorand psihologije i certificirani klinički hipnoterapeut iz Livna, BiH. Psihologiju je diplomirala na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Stručni je suradnik Asocijacije za psihološka i poligrafska ispitivanja (APPI), s fokusom na prevenciji seksualnog zlostavljanja (posebice pedofilije), identifikaciji i tretmanu žrtava zlostavljanja. Aktivno se bavi znanstvenim radom. Uređuje svoju Facebook stranicu www.facebook.com/ArtOfHypnosis/. Seanse savjetovanja i hipnoterapije provodi individualno, grupno i putem Skype-a (na Hr/Bos/Srb i engleskom jeziku). Dostupna je i putem Vibera i Whatsapp-a na broju +38763 / 250-461
