Kako olakšati bol u 5 koraka (savjeti hipnoterapeutkinje)

Vjerojatno ne postoji čovjek na ovom svijetu, a da nije osjetio neku bol. Ženama su najpoznatiji menstrualni bolovi, porođajni bolovi, migrene, bolovi u leđima, ali i bolovi u drugim dijelovima tijela. Neizbježan dio života je i duševna bol, koja može biti povezana s traumom, gubitkom, razočaranjem i dr.

Bol je neugodni osjetilni i emotivni doživljaj povezan sa stvarnim ili mogućim oštećenjem tkiva ili opisima u smislu takvog oštećenja. Bol je uvijek subjektivna.

Doživljaj boli

Procjena jačine boli je individualna i određuje se formalno budući da se izražavanje boli razlikuje od osobe do osobe (subjektivan doživljaj), kao i od kulture do kulture. Bazično mjerenje jakosti boli je važno zbog procjene terapijskog učinka.

Pojam „tolerancija na bol“ odnosi se na najjaču bol koju pojedinac može trpjeti. Ljudi se međusobno toliko razlikuju po svojim karakteristikama – od jačine vida, mišićne snage, sluha za glazbu, pa nema razloga da na toleranciju na bol ne promatramo na isti način. Svatko od nas ima sposobnost da podnese određenu količinu boli – netko može izdržati jaču bol, netko ne. Stoga o istom iskustvu boli (npr. o porođajnim bolovima) ne možemo govoriti uopćeno.

Na sam doživljaj boli utječu brojni čimbenici. Kako prof.Ivanec navodi „Činjenica jest, da se može odvratiti pažnja s osjeta boli, pa čak i s jake boli. Istina, neće takva psihička udešenost dovesti do potpuno bezbolnog stanja, ali će bol biti slabija ako se uspijemo usmjeriti na nešto drugo. Poznata je i stresna analgezija, gdje u situacijama jakog stresa i jače ozljeđivanje kod ljudi može biti potpuno neopaženo. Dakle, određena stanja poput očekivanja, učenja, jakih emocija mogu biti čimbenik doživljaja boli.“

Najjačom boli tradicionalno se smatra porođajna bol.

No, iskustvo zdravstvenih djelatnika, ali i znanstvena istraživanja govore da su najjače ocijenjeni bolovi kod ozljeda živaca, ekstremnih glavobolja, kamena u bubregu, trigenalne neuralgije, ozljeda moždane kralježnice, opeklina, napada žuči i, naravno, poroda. Porođajna bol je jedina koja nije vezana za bolest ili ozljedu, već se radi o prirodnom procesu. Dvije osobe koje su doživjele porođajnu bol i bol uslijed napada žuči mogu potpuno različito ocijeniti u kojem slučaju je bol bila jača. Zato govorimo da je bol uvijek subjektivan doživljaj.

OLAKŠAVANJE BOLI

Brojne su tehnike kojima si možemo olakšati bol. Osim učestalo upotrebljivanih lijekova za bol, smanjenju boli doprinosi vježbanje (bilo kakvo, bitan je pokret!), yoga, akupunktura, akupresura, refleksoterapija, masaža, tehnike opuštanja (hipnoza, disanje, autogeni trening, opuštanje mišića, kognitivno-bihevioralna terapija itd.)

U nastavku teksta naučit ćete jednu od tehnika olakšavanja boli u pet koraka.

Prvi korak – osvijestite se

Pokušajte se zaustaviti u trenutku osvještavajući svoje misli (što govorite samoj sebi u tom trenutku), osjećaje (što osjećate – užitak, napetost, uzbuđenje, tugu, ljutnju itd.) i fizičke senzacije. Također osvijestite gdje se nalazite, što vidite oko sebe, što osjećate, kakve mirise njušite, kakve zvukove čujete, toplinu prostora. Osvijestite svoje disanje – ne morate ga nužno mijenjati, samo se fokusirajte na ritam svog disanja.

Drugi korak – krenite prema neugodi

Naše uobičajene reakcije na bol su pokušaj uklanjanja neugode ili barem pokušaj skretanja pažnje od neugode, te svojevrsno utapanje u neugodi – prepuštanje tom osjećaju i strahovima koji su vezani za isti (hoće li se nastaviti, koliko dugo, kada će prestati, što ako ne prestane itd.) No, postoji i treća opcija. Umjesto da se prepustite neugodnom osjećaju i strahovima, preusmjerite pažnju s priče i strašnih interpretacija i umjesto toga pažljivo promatrajte senzacije vezane za neugodu. Razmišljajte koje su to senzacije (da li imate doživljaj boli kao da se pržite, kao da reže, probada, rasteže, bocka, škaklji, pritišće ili dr.), gdje se točno nalaze, kakvog je oblika ta neugoda, gdje su joj granice – gdje točno završava neugoda, koliko je debela, mršava, duboka, plitka...? Pokušajte osjet boli u potpunosti proučiti.

Treći korak – potražite ugodu

U svakom trenutku postoji tisuću stvari i mjesta na koje se možemo fokusirati. Bol je alarm za obraćanje pažnje na određeni skup fizičkih senzacija ili misli koje nam govore koliko je neugodna ta bol. Treći korak je istraživanje unutarnjeg i vanjskog svijeta, tražeći nešto ugodno u vlastitom iskustvu. Potraga za ugodom može biti poput potraga za skrivenim blagom. To blago mogu sasvim jednostavno biti ruke i toplina u njima ili ugodan osjećaj u trbuhu, osjet topline sunca na licu ili bilo što drugo.

Četvrti korak – proširite svjesnost

Proširivanje svjesnosti uključuje spajanje ugodnih i neugodnih aspekata iskustva, uključujući cijelo tijelo i sve ono što vas okružuje tako da postajete mnogo veći od specifičnog negativnog osjećaja boli u određenom dijelu tijela.

Peti korak – odgovarajte umjesto da reagirate

Dozvolite si da svu svoju pažnju premjestite na svijet oko sebe. Dozvolite si da odgovarate na neugodu umjesto da reagirate kao i uobičajeno na situaciju u kojoj se nalazite. Odgovarajte sa znatiželjom i otvorenog uma, sa više mogućnosti i izbora nego ste imali prije ovakvog istraživanja svoje boli.

Ukoliko patite od kroničnih bolova, imate mogućnost učestalo vježbati ovu tehniku. Više vježbe vodi lakšoj primjeni tehnike, te ćete primijetiti da vam se bol s vremenom smanjuje, tj. da imate sve više kontrole nad njom. Možda vam se sada čini nemoguće u trenutku patnje primijeniti ovako „kompliciranu“ tehniku, ali upravo je to ono što umanjuje bol – svjesni napor koji se ulaže u fokusiranje, te dovodi do distrakcije od boli, a distrakcija do smanjenja procijenjenog intenziteta boli.

Može se činiti daleko jednostavnije popiti lijek i bez napora si olakšati bol, ali ako patite od kroničnih bolova i pijete velike količine lijekova – tada više ni to nije dobra opcija. Isprobajte nekoliko tehnika dok ne pronađete onu koja vam najviše pomaže. Budite uporni, ništa ne možete riješiti u jednom pokušaju. Redovnim vježbanjem ove ili neke druge tehnike za olakšavanje boli otkrit ćete cijeli svijet mogućnosti. Samo ne odustajte. Linija manjeg otpora nekad je možda najkraći, ali ne i najbolji put do rješenja.

Piše: Andrea Vlašić

Andrea Vlašić je doktorand psihologije i certificirani klinički hipnoterapeut iz Livna, BiH. Psihologiju je diplomirala na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Stručni je suradnik Asocijacije za psihološka i poligrafska ispitivanja (APPI), s fokusom na prevenciji seksualnog zlostavljanja (posebice pedofilije), identifikaciji i tretmanu žrtava zlostavljanja. Aktivno se bavi znanstvenim radom. Uređuje svoju Facebook stranicu www.facebook.com/ArtOfHypnosis/. Seanse savjetovanja i hipnoterapije provodi individualno, grupno i putem Skype-a (na Hr/Bos/Srb i engleskom jeziku). Dostupna je i putem Vibera i Whatsapp-a na broju +38763 / 250-461