Strah od ludila: Dementofobija


Vjerojatno još nikada niste čuli za pojam „dementofobija“. Sama riječ ukazuje da se radi o fobiji, strahu. Dementofobija označava strah od ludila (dementos – ludilo). Možda nikada niste niti čuli da netko strahuje da će poluditi, jer to nije opće poznat strah kao strah od pauka ili zmija, ali kada radite kao terapeut – to je tek jedan od simptoma. Iskustveno govoreći, većina osoba s nekim od poremećaja iz anksioznog spektra (panični napadi, opsesivno-kompulzivni itd.) duboko je zabrinuta ili u strahu da će poluditi, tj. da će se simptomi koje imaju preći u nešto još gore. Razlog tome je što simptomi panike ili opsesivnih misli odnosno težina anksioznosti znaju biti toliko intenzivni da im se čini kao da lude, u glavi već imaju filmsku scenu kako ih odvode na psihijatriju i sl.

Pretjeran strah ove vrste može utjecati na svakodnevni život i njegovu kvalitetu. Kvaliteta života se narušava, jer strah od ludila može spriječiti pojedinca da napusti svoj dom ili da zadrži posao, povlače se od društva i mogu postati depresivni.   
Najčešći uzrok dementofobije je obiteljska povijest bolesti. Osoba koja ima iskustvo (u stvarnom životu ili zbog gledanja filmova) okrutnom ponašanju prema osobama koje boluju od šizofrenije, manične depresije i drugih poremećaja, zatvarajući ih u azile, zlostavljajući ih ili nešto drugo što stvara neugodne osjećaje i ružnu sliku mentalnih bolesti. S druge strane, i traumatični doživljaju iz djetinjstva, poput ubojstva, zlostavljanja, silovanja – također mogu voditi strahu od ludila.



Poznato je da su mnoge slavne, talentirane i genijalne ličnosti također imale problema s mentalnim zdravljem. Takve osobe su pod lupom javnosti i o njihovim problemima znao je cijeli svijet – borbe protiv droga i alkohola, depresije, anoreksije, bulimije, bračnih kriza, opsesije estetskim zahvatima, pedofilije itd. Naravno, to što je netko bogat i slavan ne znači da je više ili manje sklon problemima s mentalnim zdravljem. Svatko od nas nosi određeni rizik da u određenim okolnostima doživi krizu, ali zbog stigme koju to nosi nećete čuti od svojih prijatelja onoliko često koliko to isto čujete u emisijama zabavnog karaktera. Mentalno zdravlje slavnih osoba tema je zabavnih emisija, to je nešto zbog čega raste gledanost ili čitanost. No, pohvalno je da sve više slavnih osoba započinje javno govoriti o svojoj borbi protiv npr. postporođajne depresije, bulimije i dr. uočavajući potrebu da narušeno mentalno zdravlje bude destigmatizirano.

Ova tema je jako važna, kao i uklanjanje stereotipa poput onog da su svi mentalno bolesni ljudi agresivni, čuju glasove ili govore čudne stvari. Danas možemo reći da razvoj novih generacija lijekova, ali i dostupnost različitih oblika psihoterapije pomaže u prevenciji mentalnih oboljenja, smanjuje simptome, olakšava probleme oboljelih i njihovih obitelji, te unatoč „teškim“ dijagnozama i dalje mogu živjeti kvalitetnim životom.

Jasno je zašto se ljudi boje ludila ako znamo da su mentalne bolesti toliko stigmatizirane, ako redovno u filmovima gledamo kako psihički oboljeli ljudi čine kriminalne stvari i ako oboljele identificiramo s njihovom bolesti nazivajući ih „šizofreničar“, „neurotičar“, „paničar“... Biste li ismijavali nekoga tko je obolio od karcinoma ili dijabetesa ili biste možda srčanom bolesniku rekli da je sam sebi kriv i da se „trgne“? Upravo onako kako dijabetes povezujete s količinom šećera u organizmu, tako i šizofreniju, depresiju, anksioznost, paniku gledajte kroz razine i funkcioniranje različitih hormona i kemijskih prijenosnika poput serotonina, dopamina...



Simptomi dementofobije
Strah od ludila obično uključuje osjećaj neraspoloženosti, depresije, anksioznosti, ali i paniku na samu pomisao ludila – što se pojačava u interakciji s osobom koja ima psihičkih problema ili ako se čita ili gleda nešto u vezi psihičkih poremećaja, strah od „zatvaranja na psihijatriju“, strah od gubljenja razuma.

Pravo je umijeće naučiti kontrolirati i tretirati strah od ludila. No, kombinacija lijekova i psihološkog savjetovanja pouzdano prevenira anksioznost koja je povezana s ovim stanjem. Osoba koja pati od ovog straha treba se educirati o različitim psihičkim poremećajima, posebno o onima od kojih najviše strahuje. Mnoge moderne terapije poput kognitivno-bihevioralne terapije dokazano su korisne za tretiranje fobija kroz razumijevanje straha. Druge koriste tehnike za tretiranje dementofobije su hipnoterapija i NLP. Obadvije tehnike mogu pomoći doći do srži fobije i umanjiti zastrašujuće misli i simptome koji su vezani za njih.
Ako strah narušava kvalitetu vašeg života, javite se psihijatru ili psihologu na procjenu i savjetovanje. Stručna osoba će vam najbolje znati preporučiti odgovarajuću vrstu terapije, tj. terapiju „prvog izbora“.

Piše: Andrea Vlašić


Andrea Vlasic je doktorand psihologije i certificirani hipnoterapeut iz Livna, BiH. Psihologiju je
diplomirala na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Stručni je klinički suradnik Asocijacije za psihološka i poligrafska ispitivanja (APPI), s fokusom na prevenciji seksualnog zlostavljanja (posebice pedofilije), identifikaciji i tretmanu žrtava zlostavljanja. Aktivno se bavi znanstvenim radom. Uređuje svoju Facebook stranicu www.facebook.com/ArtOfHypnosis/. Seanse savjetovanja i hipnoterapije provodi individualno, grupno i putem Skype-a (na Hr/Bos/Srb i engleskom jeziku). Dostupna je i putem Vibera i Whatsapp-a na broju +38763 / 250-461

Instagram