Psihologija boja: Šta vaša omiljena boja govori o vama?


Psihologija boja se bazira na mentalnim i emocionalnim utjecajima koji boje imaju na sva područja života osoba koje mogu vidjeti boje. Boja ispunjava cjelokupan čovjekov vidljivi svijet. Ono što vas okružuje može utjecati na emocije i psihičko stanje. 
Možda ste primijetili da vas neki prostori uznemiruju ili vam stvaraju neugodu, dok su drugi opuštajući, smirujući... Postoji mogućnost da je to upravo zbog boja koje prevladavaju u toj prostoriji. Primijećeno je da srce brže kuca dok osoba gleda u crvene površine. 
Dr. Max Lüscher nije slučajno rekao „Tko pokaže svoje boje, svoju zastavu boja, otkriva gdje pripada.“ Lüscher se dugi niz godina bavio istraživanjima povezanosti preferencije boja i karakteristika ličnosti.



Najčešće upotrebljavana boja i kod normalnih i kod poremećenih ličnosti je plava boja. To je boja neba i visine, daljine, istine, boja mora, slobode, budućnosti. Od svih boja upravo plava daje najdublji utisak. Povezuje se s čistim, hladnim, praznim, nematerijalnim, ali i sa tišinom. Kandinski je izjavio da plava boja privlači čovjeka, kao visina ili dubina ili beskonačnost i budi u njemu žeđ za čistoćom i natprirodnim i metafizičkim. Plava okolina smiruje, ali za razliku od zelene – ne osvježava i ne krijepi. Prema tibetanskom vjerovanju, plava je svjetlost mudrosti. Plava boja je boja potencijaliteta. Za Gethea to je proturječna boja, negdje između nadražaja i mira. U dječjim slikama, plava se tumači kao potreba za druženjem, a kod odraslih kao potreba za višim vrijednostima, dominacijom i vladanjem. 
Crvena boja je druga po zastupljenosti kod normalnih ljudi, a najviše je izbjegavaju psihički oštećene osobe. Posebno je izbjegavaju osobe oboljele od shizofrenije (rezultat istraživanja P.Hartviga). Djeca najprije otkrivaju crvenu boju. Zbog toga što je to boja krvi, crvena je u živoj vezi sa životom. To je boja vatre, borbe za slobodu, revolucije, kretanja brzine. Od davnina je crvena boja strasti, rata, žara. To je boja otvaranja, ekstraverzije, boja rađanja, života i besmrtnosti, boja uzbuđenja, topline, snage i moći. Kandinski je izjavio da crvena boja izražava svoju mušku zrelost, odlučnost, stremljenje, veselje, trijumf...
Zelena boja je na trećem mjestu po upotrebi kod normalnih, a na drugom kod osoba oboljelih od shizofrenije. Značenje zelene je najteže odrediti. To je najmirnija boja koja postoji. Ona se nikud ne kreće, nikud ne poziva. Djeluje na umornu dušu blagotvorno, ali poslije odmora može postati dosadna. Snažna preferencija zelene boje uvijek ukazuje na posebno kultiviranu osobu. Zeleno je boja nade i često je asocirana sa životom. Poznato je da zelena povoljno djeluje na receptore vida i neke supstance oka, a neki tonovi zelenog djeluju povoljno i na živčani sustav. Zelena je boja mladosti, veselja, otvorenosti, kontakta, ali često se povezuje i sa nezrelošću, naivnošću, neiskustvom. Zato je ona i boja nade u rast, boja optimizma. 
Žuto je puno sunca, blistave svjetlosti i iznenadne radosti. Žuta je boja zrelosti, ali i zlata, novaca. Kandinski je smatra bojom površnosti, lepršavosti, živahnosti, dok je za neke autore žuto simbol razumijevanja. Osobe oboljele od shizofrenije znatno više upotrebljavaju žutu boju od zdravih osoba. Žuto se uzima i kao boja opasnosti, ljubomore i nesigurnosti, ali i trajanja. 
Bijela najčešće simbolizira čistoću, ali i sterilnost i pedanteriju. Mnogi ne podnose bijelo jer ih uznemirava. Činjenica je da čak i neke bakterije i virusi bježe od bijelog. Bijelo izaziva strahove i nemire kod ljudi. Bijelo često asocira na snijeg, hladnoću, na početak, prazninu, tupost i tišinu. U shizofreniji se konstatira povećanje upotrebe bijelog, jer ono cijepa i razdvaja. 



Na crnu boju najčešće su poveznice tuge, starosti, beživotnosti, smrtnosti, neugode, mraka, neodređenosti, magije i tajanstvenosti. Za Kandinskog crno je ništa, bez ikakvih mogućnosti, kraj svega. Izvana, crna je najbezvučnija boja, ali uz crnu svaka druga boja djeluje jače, istaknutije i preciznije. Crno predstavlja negaciju kontakta i života, depresiju, najdublju žalost, no može biti i znak ozbiljnosti, sigurnosti i dostojanstva, a često i elegancije.
Ljubičasta se smatra suicidnom, bojom samoubojica, ali i mirisnom, profinjenom, tajanstvenom i veličanstvenom. Ljubičasta se povezuje s luksuzom, bogatstvom, ali i sa duhovnošću i mudrosti. Ljubičasta potiče na kreativnost.
Sivo je odnos crnog i bijelog, simbol ravnoteže, a često ima regulativnu funkciju i funkciju neutralizacije. Od svih boja, siva najmanje zamara oči. To je boja neodređenosti, sumraka, magle, kompromisa, prošlosti, nepoznatog i zagonetnog. Za ljude koji preferiraju sivo smatra se da su bezosjećajni, ali racionalni i stabilni. Kod njih dominira proces potiskivanja. Osobe oboljele od shizofrenije znatno manje upotrebljavaju sivo i crno, ali depresivni zato puno više upotrebljavaju tamne, akromatske boje, jer one izražavaju njihovu unutrašnjost i raspoloženje. 
Terapija bojama odavno je poznata različitim kulturama diljem svijeta. Zbog postignuća u terapiji svjetlom, dodijeljena je i Nobelova nagrada za medicinu. Terapija bojama provodi se usmjeravanjem svjetlosti različitih boja prema određenim centrima u tijelu radi uspostave ravnoteže. Koža prepoznaje boju, apsorbira je i preko specifičnih biokemijskih receptora prenosi stimulaciju kroz tijelo. U terapijskom smislu, boje se sve češće koriste u tretiranju alergija, upala, reumatskih bolova, migrene, hormonalnih smetnji i psihičkih tegoba, poput stresa, tjeskobe, umora, depresije, nesanice i strahova. Boje mogu stimulirati, normalizirati ili djelovati umirujuće. 
Ako razmislite o svojoj najdražoj boji od djetinjstva pa do danas, možda ćete shvatiti da ste cijeli život voljeli samo jednu boju ili se vaša omiljena boja mijenjala tijekom godina. Što to govori o vama? Razmislite o sebi sada kada znate što koja boja predstavlja. 


Piše: Andrea Vlašić



Andrea Vlašić je doktorand psihologije i certificirani klinički hipnoterapeut iz Livna, BiH. Psihologiju je diplomirala na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Stručni je suradnik Asocijacije za psihološka i poligrafska ispitivanja (APPI), s fokusom na prevenciji seksualnog zlostavljanja (posebice pedofilije), identifikaciji i tretmanu žrtava zlostavljanja. Aktivno se bavi znanstvenim radom. Uređuje svoju Facebook stranicu Sensum Pisholoski Centar. Seanse savjetovanja i hipnoterapije provodi individualno, grupno i putem Skype-a (na Hr/Bos/Srb i engleskom jeziku). Dostupna je i putem Vibera i Whatsapp-a na broju +38763 / 250-461

Instagram