Deset praktičnih savjeta kako reducirati stres

Uopšte je poznao da se iz decenije u deceniju način života mijenja. Često možemo čuti ljude kako govore: ”Prije su ljudi imali više vremena, bilo je lakše i ljepše.”

Danas živimo brzo. Imamo više mašina koje nam pomažu, a manje vremena za sebe i druge. Uzrok tog brzog života i napetosti utiče na naše psihičko stanje. Često čujemo kako je neko pod stresom. Svugdje čitamo i slušamo da je stres jako štetan za zdravlje.

Stres nije uvijek nezdrav. On je zdrava reakcija našeg tijela na napete i opasne situacije i doživljaje, pa nam on aktivira funkcije da na poslu bolje uspijemo, da se odbranimo od opasnosti, da smo dobro skoncentrisani i oštri i da je naš rad više efektivan. On nam pomaže da ne budemo inertni.

Ali, ako nam stres postaje negativno iskustvo, ako smo sebi nametnuli previsoke ciljeve, ako drugi vrše veliki pritisak na nas, onda stres ima negativnu ulogu. Tada se moramo potruditi taj stres smanjiti.

Smanjiti stres nije tako lako. Šta više, ako previše razmišljamo kako se osloboditi stresa i to izaziva stres. Zbog toga je veliki broj osoba koje se zapetljaju u negativnu spiralu i time uzrokuju još komplikovanije zdravstvene probleme. 

Kako možemo reducirati stres?

Ispoljavanje emocija

Stres možemo smanjiti ako naučimo ispoljavati emocije. Ne stidimo se pričati o osjećanjima, mislima i emocijama. Jako je zdravo povremeno i dozirano izbaciti emocije. Pokažimo slobodno da smo ljuti, razočarani iritirani ili da se bojimo. Jednom prilikom sam gledala intervju sa uvaženim kardiologom, koji u svojoj 95. godini još uvijek radi. Pitali su ga kako je uspio da ostane tako smiren i još uvijek u jako dobroj psihičkoj kondiciji. Odgovorio je: Ja svaki svoj problem i ljutnju izbacim i prodiskutuje ,tako da to više nije u mojoj glavi i na mojim leđima kao opterećenje, već nešto što je sada ispred mene pa ja to s odstojanja promatram i rješavam.” Ako je neko zatvorena osoba i teško može o svojim emocijama da govori, može da se obrati za savjet kod Life Coacha (životnog trenera), ili terapeuta.

Vježbe disanja

Vježbe disanja su također jako dobre pri smanjivanju stresa. Vjerovali u to ili ne znam da onaj koji je to probao sa sigurnošću može reći da je imao rezultat. Vježbe disanja nam ne utiču samo na naše duševno stanje. One utiču i na naše tjelesne funkcije (na otkucaje srca, moždane aktivnosti kao i na mišiće tijela). Nađimo mirno mjesto, najbolje vani i usmjerimo svoje misli na disanje. Stavimo ruku na trbuh. Udahnemo duboko kroz nos, zaustavimo dah jednu sekundu i izdahnimo zrak kroz usta polako u trajanju od otprilike 4 sekunde. Ovo možemo ponoviti vise puta dok sami ne osjetimo opuštanje.

Detox od tehnologije

Jedan od uzroka stresa u današnje vrijeme može biti i tehnologija. Djeca rastu uz telefone i kompjutere za igru. U kućama su nam ogromni televizori. Svi ovi aparati izazivaju elektro-magnetnog zračenje, koji između ostaloga prouzrokuje i stres. Bežični telefoni i internet imaju najveće polje zračenja. Ipak, ne vjerujem da možemo više zamisliti život bez sve te tehnologije. Ono što se možemo naučiti je koristiti tehnologiju u granicama. Ne spavajmo uz upaljen TV, ne držimo telefone non-stop u rukama. Odredimo vrijeme koje provodimo pred kompjuterom.

Detox od negativnih ljudi

Stres nam ne dolazi samo od nas samih. Stres mogu da nam prouzrokuju i drugi ljudi. Često želimo drugima da pomognemo u njihovim ličnim problemima i stresu, ali ako nam oni samo izbacuju svoje probleme i stres , može se desiti da njihov stres postane nas. Racionalizujmo tuđi stres, ne dozvolimo da postane naša emocija. Nije dobro uvijek se opterećivati svjetskim, državnim i lokalnim problemima. Svako društvo počinje od pojedinca i porodice. Zato se pobrinemo prvo sebi dati potreban mir i pažnju. Dajmo si quality time (vrijeme za sebe). 

Fizička aktivnost

Nažalost, ne možemo naš mozak tek tako natjerati da stane sa previše razmišljanja, negodovanja, upijanja svijeta oko sebe i konstantnih misli da moramo ovo, ili ono, ili se forsirati da ne budemo pod stresom. Sa forsiranjem ne postižemo ništa drugo nego još više prepreka i problema. Ali uvijek možemo svjesno odabrati neki način fizičke aktivnosti. Iz svog ličnog iskustva vam mogu reći da u periodu kada mi je bilo poprilično teško sa puno stresa i nezadovoljstva, neznanja jezika u novoj državi, osjećaja izgubljenosti i bezvrijednosti, mogućnost da radim kao čistačica mi je tada bio najdragocjeniji poklon. Tokom tog perioda, mnogo sam ‘bijesa’ i stresa izbacila cijedeći krpe. Danas svoje stresove izbacujem kroz kardiotreninge, a moj muž radom u vrtu. Nije bitno čime se bavimo. Bitno je da se fizički umorimo. Koristimo tijelo da odmorimo dušu.

Hidratacija

Voda ima najveću ulogu za čovjeka. Bez vode ne možemo, pa i u ovom slučaju kada govorimo i o stresu. Voda daje osjećaj mira. Zato je poželjno plivati ili opustiti se u toploj kupki sa eteričnim uljima. Također nas može i najobičniji tuš rasteretiti stresa, kao i dovoljno unošenje vode u organizam. Pokušajmo piti bar 1 i po litar vode dnevno. 

Relaksirajuća muzika

Muzika može puno da utiče na naše emocije. Ona može da prouzrokuje i agresivnost i da nam zastane u grlu od emocija, ali i da nam pomogne da umanjimo stres, ukoliko je relaksirajuća za nas. Ako hoćemo da umanjimo stres, onda se teški rok, tehno ili novokomponovana muzika ne preporučuju. Slušajmo radije klasičnu muziku, chill i lounge, jazz ili instrumentale. Ako smo pod stresom stavimo si laganu muziku i pjevajmo ili plešimo uz nju.

Pisanje dnevnika

Pisati svoje emocije ima terapeutski utjecaj na nas. Pišimo dnevnik, ili počnimo blog, ili napišimo prve rečenice naše biografije, da bismo otpustili i umanjili stres. Pisanje nam pomaže da određene emocije i situacije bolje razumijemo i vidimo u boljoj perspektivi. U ovom slučaju se ne radi o kvalitetu onoga što pišemo, već čisto o jačini onoga što sebi izložimo na papir.

Otpuštanje poriva za perfekcionizmom

Kada se želimo osloboditi stresa je ne zahtijevati od sebe previše. Tako si možemo ekstremno razviti osjećaj manje vrijednosti. Nitko nije perfektan i svi pravimo greške. Postavimo si ciljeve koji su nam dostupni. 

Smijeh i optimizam

I na kraju, moram napomenuti da je smijeh čudotvoran. Smijeh poboljšava našu kreativnost, smanjuje krvni pritisak. Nije bitno smijemo li se nečemu na televiziji, You-Tube videu, ili u društvu prijatelja. Važno je da se smijemo. Kako stara izreka kaže: ‘Smijeh je najbolji lijek”.