Pojednostavite svoj život – Minimalizam kao stil življenja

Minimalizam kao stil života podrazumijeva življenje sa manje stvari ili življenje bez stvari koje nam nisu uistinu potrebne i koje ne koristimo. Suština minimalizma nije toliko u “odricanju od stvari”, koliko je u jednostavnosti življenja, minimalističkoj estetici, prevenciji nereda, kvaliteti nad kvantitetom stvari, te davanju prednosti iskustvima i sreći, nasuprot materijalnim stvarima.

U današnjem društvu u kojem se propagira konzumerizam, gdje nas oglašivači konstantno propagiraju poruke kako da bismo bili sretni(ji) trebamo da kupimo još jednu stvar, ideja minimalizma doživljava se, nerijetko, kao škrtarenje, život u siromaštvu, odricanje od materijalnih stvari,  pa i “čudno ponašanje”, koje mnogi ljudi oko nas nisu u stanju da uopće i akceptiraju. No, je li uistinu minimalizam “odricanje od materijalnog”? Ili je minimalizam filozofija življenja koja nam može pomoći da budemo sretniji – sa manje stvari i više iskustava? 

Koje su prednosti minimalizma?

Minimalisti u odabiru namještaja kupuju i drže u domu SAMO one stvari koje su im zaista POTREBNE. Minimalistički dekor u stanu je jako prijatan za oko, jer ostavlja osjećaj reda, harmonije, te dosta praznog prostora u stanu, u kome ljudi mogu nesmetano hodati, bez zapinjanja o namještaj. Minimalisti preferiraju jednostavnost, te ne natrpavaju stan sa mnogo figurica, dekorativnih vaza, komoda… Minimalisti preferiraju da imaju manje komada namještaja – samo ono što im je esencijalno, te si mogu priuštiti da kupe kvalitetnije komade namještaja – koji će duže trajati. Minimalisti tačno znaju u domu gdje im se šta nalazi – jer im prostor, ostava, ormari… nisu pretrpani nepotrebnim stvarima, stvarima koje duže vrijeme ne koriste, stvarima koje ih ne čine sretni(ji)ma. Razmislite na trenutak:

• Da li znate koliko čaša, šolja, pribora za jelo, tanjura, začina, čajeva, posuda… imate u domu i tačno gdje se iste nalaze?
• Da li imate u domu neotpakovane stvari koje ste kupili i niste koristili duže od šest mjeseci i koje vjerovatno nećete upotrijebiti ni tokom narednih šest mjeseci?
• Da li znate tačno koliko odjevnih predmeta imate u ormaru i da li vam je lako pronaći te iste odjevne predmete u ormaru?
• Da li vam se dešava da i pored punog ormara odjeće “nemate šta da obučete”?
• Da li rovite često po kuhinji, ostavi, tavanu, podrumu, ormarima… da biste pronašli nešto što tražite?
• Da li znate tačno koliko torbi imate i šta se nalazi u kojoj torbi? Da li znate koliko pari obuće imate i gdje se nalaze? Da li volite svaki komad odjeće koji imate?
• Da li imate svijeća, parfema, tanjura, stolnjaka… koji niste upotrijebili ili ni otvorili godinama, koje čuvate za “posebnu priliku”? Da li se sjećate gdje se tačno isti nalaze?
• Da li znate gdje su vam važni računi, garancije i dokumenti? Kada bi buknuo požar u stanu i htjeli biste da spasite pasoš i važne dokumente da ne izgore, da li biste odmah znali gdje su i da li bi svi bili na jednom mjestu, kako biste ih mogli brzo “zgrabiti”?
• Da li vam se dešava da kupite nešto, a onda nedugo potom vidite da ste to već imali kući, a da ste zaboravili?
• Da li čuvate odjevne predmete koje niste nosili više od deset godina?
• Da li vam se često dešava da nemate mjesta za nove stvari u ormaru, ostavi, ladicama… pa onda “gurate” i “trpate” kako bi sve stalo? Da li se dešava da otvorite ormar ili kuhinjsku policu, a onda stvari počnu da ispadaju napolje?
• Da li imate u stanu lijekove ili namirnice sa isteklim rokom trajanja? Da li vam se dešava da nađete maskare koje su sasušene, ili izlapljene parfeme, jer ih niste dugo koristili? Da li vam namirnice pokvare često, jer ste zaboravili na njih i niste ih pojeli na vrijeme? 

Minimalistima se ovo ne dešava! Budući da imaju malo stvari – koje su im ZAISTA potrebne i koje vole i koriste – oni tačno znaju gdje im se šta nalazi, te imaju (mnogo) praznog prostora u ormarima, ostavi, ladicama, policama…, tako da ih mogu lako naći. Minimalisti ne provode svoje dragocjeno vrijeme roveći po ormarima, policama… Minimalisti ne kupuju što im ne treba, što već imaju, što znaju da neće koristiti. Minimalisti ne čuvaju ništa što nisu  koristili duže vrijeme (neki čak imaju pravilo od 90 dana ili 6 mjeseci). Minimalisti ono što ne koriste, ili im ne treba, prodaju ili doniraju drugima, kojima je to potrebno. Minimalistički stan je pregledan (možete tačno vidjeti gdje šta stoji), uredan (možete odmah naći što tražite), prohodan, lišen nereda i nepotrebnih stvari. 

Minimalisti imaju manje odjevnih predmeta, koje jako VOLE nositi, koje su kvalitetni i koje nose godinama. Minimalisti tačno znaju gdje im se što nalazi u ormaru i ne provode sate u dilemi “šta će obući?”. Minimalistička kuhinja je uvijek uredna – budući da imaju baš toliko tanjura, čaša, pribora, začina… koliko im je potrebno i koliko koriste, oni znaju gdje se šta nalazi, lako im je pospremiti kuhinju, te su im kuhinjske police uvijek pregledne. Uvijek ima prostora za nove stvari, a hrana se ne kvari.

Minimalisti prije nego bilo što kupe sebe zapitaju da li im je to uistinu potrebno, da li će i koliko često to koristiti, te da li će to pozitivno doprinijeti njihovoj sreći i načinu života? Minimalisti umjesto puno stvari imaju manje kvalitetnih stvari, koje vole i koje koriste! 

Minimalisti vjeruju da veličina kuće u kojoj žive i broj materijalnih stvari koje posjeduju nije mjerilo njihove vrijednosti kao ljudskih bića, bez obzira kako okolina i konzumerizam propagiraju. Minimalisti vjeruju da je istinska sreća u tome da imate ono što volite, što vam treba i koliko vam treba. 

Minimalisti, budući da nisu žrtve konzumerizma i nemaju potrebu da se materijalnim stvarima – dokazuju, ironično, nerijetko imaju mnogo više novaca na raspolaganju za iskustva koja ih čine sretni(ji)ma – jer manje kupuju i/li žive u manjim domovima (spram njihovih stvarnih potreba). Minimalisti, stoga, imaju manje hipoteke na kuće ili si mogu priuštiti da kupe kuću u gotovini. Minimalisti imaju malo namještaja – samo ono što im je esencijalno u domu – te, stoga, mogu si priuštiti trajnije i kvalitetnije komade namještaja. Minimalisti će radije imati desetak odjevnih predmeta koji su kvalitetni i koje jako vole nositi, nego pun ormar odjeće koju će povremeno nositi ili koju baš i ne vole, ili koju su našli “jeftino” na sniženjima. Ukoliko nešto ne nose i ne koriste, minimalisti će to radije donirati ili pokloniti nekome drugom, nego gledati kako kupi prašinu u kući. Minimalisti kupuju manje i koriste ono sto već imaju, te stoga imaju više novaca za putovanja, teatarske predstave, knjige, seminare o osobnom rastu, zdraviju prehranu, časove yoge ili pilatesa… 

Minimalistima nije toliko važno je li nešto na sniženju, jeftino, skupo, ili u trendu. Minimalistima je važno da ta stvar ono što im  uistinu TREBA, što će KORISTITI, u čemu će UŽIVATI, što je KVALITETNO, te što će im priuštiti lijepe trenutke i uspomene. 

Kako početi prakticirati minimalizam?

Kada radim life coaching sa svojim klijenticama, jedan od izazova koje im dajem da si pojednostave život, uštede vrijeme, te osvijeste svoje navike trošenja novca, je da se riješe nepotrebnih stvari (doniraju ili prodaju), otvore i koriste stvari koje čuvaju za “posebnu priliku”, evidentiraju šta sve imaju i gdje su “bezveze” potrošile novac, a šta je bila “dobra investicija” – šta od tih svih materijalnih stvari koje posjeduju najviše vole nositi i koristiti i zašto. Mnoge od njih u početku imaju veliki otpor ovom zadatku, no ja ih napomenem da:

“Ljudi se čuvaju, a stvari se koriste!” (Things are to be used, and people are to be kept!)

Sada, vama dajem isti #challenge (izazov)! Ako želite da imate više vremena i novaca koje možete potrošiti na stvari, ljude i iskustva koja vas čine sretnijima i da pojednostavite i “sredite” svoj život i svoj životni prostor, uradite sljedeće:

•  Odredite si vrijeme (na primjer svaki dan ili svake subote) koje ćete planirati za “sređivanje i pojednostavljivanje života” – minimalizam. Možete sve uraditi za jedan vikend ili si rasporediti različite dijelove doma (na primjer – ostava, ormar, kuhinja…), ovisno o tome koliko vremena imate na raspolaganju.
• Izvadite sve stvari koje posjedujete, poredajte ih i zapišite koliko čega imate. Onda pored svake stvari zapišite koliko je često koristite ili kada ste je posljednji put koristili? Razmislite, da li ćete je koristiti u narednih 6 mjeseci ili barem 12 mjeseci?
• Sve sto ste uvidjeli da niste koristili ili da vjerovatno nećete koristiti – poklonite, prodajte, ili donirajte nekome kome to treba.
• Sve što čuvate za “posebnu  priliku” otvorite i koristite. Svaki dan je posebna prilika, ako ste živi, zdravi i sa dragim ljudima. Zapalite tu svijeću navečer. Jedite iz lijepog tanjura. Pijte iz lijepih čaša. Vi to zaslužujete! Slavite život svakoga dana i svakoga dana ćete se osjećati kao da je posebna prilika.
• Ako imate nekih stvari kojima je istekao rok trajanja ili su zahrđale… dobro razmislite zašto se to dogodilo? Zašto ste to kupili? Zašto to niste koristili? Kako to možete promijeniti u budućnosti? Staviti to na vidljivo mjesto ili zapisati negdje podsjetnik, kako biste to iskoristili? Razmislite koliko ste para “bacili” time što ste to bespotrebno čuvali?
• Odjeću koju dugo niste nosili sortirajte i vidite koji to komadi su bili “bacanje para” ili “ushićenost” na sniženju? Na primjer, ukoliko imate nekoliko uskih ili dugih haljina koje niste nosili mnogo ili nikako, onda ćete znati da je kupovina takvih haljina “loša investicija” i to će vam pomoći da se “uzdržite” naredni put kada budete kupovali odjeću.
• Ostavite u ormaru samo odjeću koja vam TREBA i koju stvarno VOLITE nositi. Ostalo donirajte ili poklonite.
• Ako imate akumuliranih namirnica, rokovnika, kozmetičkih proizvoda, grickalica… potrudite se da ih što prije (is)koristite. Ukoliko koristite ono sto imate, manje ćete trebati kupovati novih stvari, koje ćete trpati u ostave, ladice i ormare. Nemojte kupovati nove stvari dok ne iskoristite one koje već imate. Pišite u rokovnike koje već imate. Kuhajte sa namirnicama i začinima – koje već imate.
• Komade namještaja koje ne volite i/li ne koristite izbacite iz stana. Prodajte ih ili poklonite. Imaćete više prostora i novaca da kupite nešto što volite i što vam stvarno treba.
• Sredite kozmetiku i bacite sve što je sasušeno ili u lošem stanju. Ostavite samo one stvari u kozmetičkoj torbici koje stvarno često koristite.
• Da li imate puno dekorativnih figurica i predmeta koji vam kupe prašinu i koje je mukotrpno čistiti? Ako baš nemaju neku veliku sentimentalnu vrijednost – riješite ih se. Zajedno sa njima, riješićete se obaveze i da ih čistite i nereda.
• Sve važne dokumente stavite na jedno mjesto – u kutiju, folder, ladicu… tako da ako bi požar izbio u kući – znate gdje se nalaze i možete ih ponijeti!
• Ako vam je kuhinja ili ostava pretrpana i često kupujete namirnice koje već imate, ili ne kupite nešto što nemate misleći da imate, kupite staklene tegle različitih veličina i sve stavite u njih, tako da bude pregledno i da znate uvijek koliko čega imate i gdje vam se šta nalazi.
• Kada ostavite u ormarima samo odjevne predmete koje nosite i volite, objesite na vješala – tako će vam sve biti pregledno i znaćete uvijek gdje se šta nalazi.
• Isto važi i za nakit – zadržite samo ono što volite i poredajte ga u keramičke, staklene, ili drvene posudice pored ogledala gdje se spremate, kako bi sve bilo pregledno, nakit se ne bi lomio, ogrlice zapetljavale, te sve bilo “pri ruci” kada se spremate.
• Donirajte u biblioteku sve knjige i magazine koje ne čitate i koje vam ne trebaju. Kupujte knjige u elektronskoj formi (Kindle i sl.), kako biste imali manje nereda. Sortirajte sve knjige tako da stoje u redu, da im vidite naslove, kako biste ih lakše mogli naći.
• Svo posude i kuhinjski pribor koji ne koristite često ili vam ne treba, donirajte ili poklonite nekome.

Nakon što ste se riješili svega što vam ne treba, što ne koristite ili ne volite, zapišite na papir šta sve sve otkrili u naučili o sebi u procesu. Šta se sve u vašem životu promijenilo na bolje? Koliko vremena više imate na raspolaganju? Kako se osjećate sa manje stvari? Šta vam zapravo stvarno treba i ne treba? Da li imate potrebu da kupujete puno stvari iz straha da si to nećete moći priuštiti u budućnosti – jer je jeftino ili na sniženju, ili kupujete iz potrebe da  popunite neku emotivnu prazninu koju osjećate, ili pak iz osjećaja manje vrijednosti? Zbog čega, zapravo, kupujete stvari koje vam ne trebaju ili koje niste (često) koristili? Ukoliko ne biste trošili na stvari koje vam ne trebaju, koje ne koristite, ili ne volite – koliko biste više novaca mogli imate na raspolaganju za putovanja ili osobni rast? Sljedeći korak je da budete svjesniji kada nešto kupujete i zapitate se svaki puta:

• Da li mi ovo (zaista) treba?
• Da li ću i koliko ovo koristiti?
• Da li će ova stvar moj život učiniti boljim, jednostavnijim, sretnijim?