RAS – Kako naša uvjerenja utječu na percepciju naše realnosti

Naš um je konstantno bombardiran velikim brojem informacija koje primaju naša čula (vizuelni, slušni, ukus, miris i dodir). “Procjenjuje se da preko naših pet čula primamo milione bitova informacija svake sekunde u danu, dok naš svjesni um može da se nosi sa samo 126 bita u sekundi” (na osnovu rada profesora Mihaly Csikszentmihalyija, autora knjige ‘Flow‘, koji procjenjuje da koristimo 40 bita u sekundi da bismo razumjeli jednu osobu koja nam govori).” Retikularno Aktivacijski Sistem (ili RAS) filtrira senzorne informacije koje primamo, kako bi se izbjeglo preopterećenje informacijama. Retikularno Aktivacijski Sistem (RAS) je „jedan od dva dijela retikularne formacije u moždanom stablu koji održava stanje pripravnosti u moždanoj kori i bavi se uzbuđenjem. Retikularni aktivirajući sistem filtrira stimuluse koji se ponavljaju, sprečavajući senzorno preopterećenje” (Izvor: Mihaly Csikszentmihaly, ‘Flow‘).

Tri glavna filtera su:

• Brisanje

• Distorzija

• Generalizacija

Brisanje

U knjizi “NLP: Essential Handbook for Business” autor Džeremi Lazarus piše: “Kada percipirate informaciju, veliki dio se briše… Zaista, psiholozi tvrde da kada bismo bili svjesni svih informacija koje primaju naša čula, bili bismo preopterećeni i ne bismo mogli funkcionirati. U pozitivnom smislu, brisanje informacija vam pomaže da se usredotočite na ono što treba učiniti, na primjer, fokusiranje na određene zadatke kako biste ispunili rokove. U manje korisnom smislu, brisanje može značiti da biste mogli propustiti važne informacije, možda zato što je vaša pažnja usmjerena negdje drugdje. Na primjer, možda ste u tolikoj žurbi sa sastavljanjem izvještaja da samo brzo pročitate e-mail koji sadrži važne informacije.”

Naš um filtrira informacije prema tome na šta smo fokusirani u određenom trenutku. Svjesno uočavamo (posmatramo) na šta smo fokusirani. Ako se fokusiramo na nedostatak mogućnosti, oskudicu ili stvari koje ne volimo ili ne želimo, filtriramo informacije koje odgovaraju tome. S druge strane, ako se fokusiramo na prilike, prosperitet, svoje ciljeve, stvari koje želimo manifestirati, dobiti ili ostvariti u svom životu, u skladu s tim ćemo početi ‘primjećivati’ ljude, stvari i prilike koje nam mogu pomoći da to postignemo.

Postavljanje ciljeva, kreiranje ploča vizije i vizualizacija mogu nam pomoći da se fokusiramo na svoje ciljeve i želje i informiramo svoj um da je svaki dio informacije u vezi s tim važan za nas da bude svjesno percipiran. Iako svjesno ne primjećujemo sve informacije iz svog okruženja, naša podsvijest ih prima, pa stoga trebamo obratiti pažnju na to kakvom se okruženju izlažemo, da li naš kućni dekor odgovara životu koji želimo da stvorimo i na šta se svjesno fokusiramo. Usmjeravanje naše pažnje je važan korak u promjeni naših uvjerenja i ‘stvarnosti koju vidimo’.

Distorzija

“Izobličenja su kada pretpostavljate ili tumačite informacije, stavljajući riječi i etikete na događaj.” (Izvor: Jeremy Lazarus. “NLP: Osnovni priručnik za poslovanje.”) Možemo iskriviti informacije koje promatramo kako bi odgovarale našem vlastitom sistemu vjerovanja i očekivanjima. Na primjer, ako imate nisko samopouzdanje, nedostatak interesa druge osobe da razgovara s vama ili da provodi vrijeme s vama možete protumačiti kao ‘znak’ da im se ne sviđate, dok oni u stvari mogu biti zauzeti i imati ‘loš dan’, ili prolaze kroz tešku fazu u njihovom životu. Drugi primjer bi bio ako vjerujete da su bogati ljudi korumpirani i pročitajte ili čujete kako je vrlo bogata osoba dala velikodušnu dobrotvornu donaciju, možete to protumačiti kao da je sve što su htjeli bio samo za publicitet, a njih uopće nije briga o čovječanstvu. Često, kada ljudi dožive neuspjeh ili odbačenost, oni to tumače kao da nisu dovoljno dobri i vrijedni.

U knjizi “NLP: Essential Handbook for Business” autor Džeremi Lazarus daje sledeći primer: „…ako vas pomoćnik šefa zamoli da ga odmah vidite i kaže da nije zadovoljan, šta to znači? Samo po sebi to ne znači ništa, a ipak biste mogli biti opravdani zbog misli poput „Šta sam pogriješio?“ ili “U nevolji sam.” Iako ove misli mogu biti prikladne, postoji mnogo drugih mogućih tumačenja zašto vas želi vidjeti. Vaše „negativne“ pretpostavke o tome će uticati na to kako ćete pristupiti sastanku. Ako možete naučiti prepoznati vlastita izobličenja, možete izbjeći prenagljene zaključke i donositi informirane odluke i izbore.”

Generalizacija

Generaliziranje je formiranje mišljenja ili zaključaka iz samo nekoliko činjenica, slučajeva ili iskustava. Generalizacije nam mogu pomoći da kategoriziramo stvari dok učimo, ili u određenim slučajevima da stvorimo pozitivno mišljenje (na primjer, ako naučite ili postignete nešto vrlo teško, možete formirati generalizaciju da ste naučili ili postigli to – možete naučiti ili postići bilo šta). Ali, generalizacije mogu dovesti i do formiranja predrasuda prema određenim grupama ljudi ili do formiranja ograničavajućih uvjerenja, kao što je: „Uvijek privlačim pogrešnog muškarca“ (ograničavajuće uvjerenje koje žena može formirati nakon nekoliko neuspješnih veza s muškarcima koji nisu bili kompatibilni za nju), ili „Otpuštaju me sa svakog posla. Jednostavno ne mogu dugo zadržati posao” (ograničavajuće uvjerenje koje osoba može stvoriti nakon što je dva ili više puta otpuštena).

Ograničujuća uvjerenja mogu se formirati čak i nakon samo jednog neuspjeha, razočaranja ili odbijanja. Na primjer, nakon što prođe (jedan) razvod, osoba može stvoriti ograničavajuće uvjerenje da ‘nije vrijedna ljubavi’. Na isti način, nakon jednog neuspješnog poslovnog iskustva, osoba može stvoriti ograničavajuće uvjerenje da nije ‘vješt preduzetnik’, ili da je ‘biznis rizičan’.

Naša percepirana stvarnost korespondira našim očekivanjima i podsvjesnim uvjerenjima. Imajući na umu kako naš um filtrira informacije koje primamo, prema našim uvjerenjima, svjesnom fokusu, prethodnim iskustvima i očekivanjima, zaista možemo razumjeti značenje fraza: “Promijenite svoja uvjerenja – promijenite svoj život” i “Na šta se fokusirate – to espandira [u vašem životu]“.

Odabirom da se svjesno fokusiramo na stvari koje želimo, možemo početi ‘primjećivati’ stvari, ljude, resurse, informacije i mogućnosti koje nas mogu dovesti do ispunjenja naših ciljeva i želja. Imajući na umu kako filtriramo informacije, možemo se otvoriti preispitivanju svojih uvjerenja i mišljenja, postati suosjećajnija ljudska bića i donositi bolje informisane odluke.

Napomena: Dio ovog teksta isječak je iz moje knjige “Ja Vrijedim – Vodič za žene za uvećanje osjećaja sopstvene vrijednosti, samopoštovanja i samopouzdanja”. Knjigu ‘Ja Vrijedim’ možete kupiti u elektronskom formatu na PayHip i Google Books.  Za više informacija o mojim online coaching programima i radionicama kliknite ovdje.