Kako je jedan neoprani tanjur pokrenuo ’emotivnu lavinu’? Probudim se, polusnena ulazim u kupaonicu i nakon toga u kuhinju i dnevni boravak. Odmah primjećujem: mace su imale ‘tulum’ po noći. Hodam i kupim stvari. ‘Ne mogu od njih očekivati da pospremaju za sobom’. Ulazim u kuhinju i vidim neoprane čaše. Perilica nije ispražnjena. Samo sam pogledala, i misli su dobile impuls i uzele ‘zalet’.
“Sve moram sama. Nisam li zamolila da se stvari navečer srede? Volim ujutro da je sve onako ‘clean’. Mene nitko ne sluša, mene nitko ne doživljava… Dokad će ovako?”
Korak postaje teži. Pokreti ukočeniji. Pospremam i sve sam glasnija u tome. Ljuta sam. Bijesna. “Kako meni jutro ne može krenuti lijepo i lagano? A tako sam lijepo spavala i imala sam divne snove, i gle sad ovo.”
I priča u mislima se samo nastavlja. Odjednom gubim interes za napraviti si doručak – usput ću pojesti nešto u pekari. Mrmljam si nešto u bradu. Krećem u dan lagano ‘nabrijana’…
Zvući li vam to poznato? Možda je kod vas neka druga priča bila ‘u pozadini’, no primjećujete li koliko sam pasivno agresivna i u ulozi žrtve u gore izgovorenim riječima?
Kako Naše Misli Oblikuju Naš Život
Misli upravljaju našim životom i one utječu na naše raspoloženje, način na koji doživljavamo svijet, kako komuniciramo, kako biramo, kako donosimo odluke. Kako se izražavamo. Naše misli su “unutarnji programi” koje neprestano oblikuju naše ponašanje i naše emocije. Kada nismo svjesni tog programa, one rade automatski.
Naše misli oblikuju način na koji doživljavamo sebe, druge i svijet. Utječu na to kako se osjećamo, koje odluke donosimo, kako komuniciramo, čemu vjerujemo i što očekujemo od života.
Misli su temelj percepcije i ponašanja – one kreiraju naš unutarnji svijet i boje našu svakodnevicu, a kakve misli imamo – to ne dolazi slučajno. Na njih utječu brojni faktori:
- obiteljski odgoj i riječi koje smo često slušali u djetinjstvu;
- traume i emocionalna iskustva koja su ostavila trag;
- kultura i društvo u kojem smo odrasli (što se vrednuje, a što osuđuje);
- uvjerenja koja smo nesvjesno usvojili
mentalno i fizičko zdravlje; - čak i stil razmišljanja koji nas je možda nekada štitio, ali danas nas ograničava.
Različiti Misaoni Stilovi i Njihovi Okidači
Važno je da znamo da nemaju svi ljudi isti misaoni svijet. Ljudi imaju različite misaone stilove:
- Analitički: stalno nešto analiziraju, seciraju, traže objašnjenja;
- Kreativni: brzo povezuju ideje, maštaju, stvaraju slike i mogućnosti;
- Tjeskobni: predviđaju najgore moguće ishode, stalno brinu;
- Ruminativni: „prežvakavaju“ prošle događaje;
- Kritični (prema sebi ili drugima): traže greške, uočavaju propuste;
- Intuitivni: misli dolaze iz tišine, uvidi se pojavljuju iznenada;
- Nesvjesni: često nisu svjesni što misle, djeluju iz automatskih uvjerenja
Naše misli nisu slučajne. One se pojavljuju kao reakcije na nešto. I one su naš odgovor na iskustva koje smo prikupili u životu. Misli mogu aktivirati:
Podražaji iz okoline: Kad nešto čujemo, vidimo, dotaknemo ili osjetimo, naš mozak automatski počinje procesirati informacije i stvara misli: “Što je to bilo?”, “Je li to opasno?” ,”Sviđa mi se ova boja.”
Unutarnji podražaji (osjećaji, senzacije): Ako tijelo osjeti napetost, mozak može stvoriti misao: “Nešto nije u redu.” “Zašto sam nervozna?”
Sjećanja i uvjerenja: Naša prošla iskustva, naučeni obrasci i emocije stvaraju mentalne navike koje oblikuju misli: “To mi se već dogodilo, sad će opet.” “Nisam dovoljno dobar.”
Automatski mentalni obrasci: Mozak voli štedjeti energiju, pa često „reciklira“ misli koje su poznate, iako nisu nužno korisne. To su tzv. automatizirane misli: „Nikad mi ništa ne ide od ruke.“ „Moram to savršeno napraviti.“ (One su brze, često neprimijećene, ali utječu na emocije i ponašanje.)
Kreativne, reflektirajuće i intuitivne misli: Kad se opustimo, uđemo u tišinu ili otvorimo prostor za promišljanje, javljaju se i spontane misli koje nisu samo reakcije, već i plod intuicije, stvaralaštva ili dublje povezanosti sa sobom.
Kako nastaju misli i Što misli pokreće u mozgu?
Misli nastaju iz aktivnosti neurona, posebice u prefrontalnom korteksu, dijelu mozga zaduženom za planiranje, razmišljanje i odlučivanje. One su električno-kemijski impulsi koji se brzo izmjenjuju, a mozak ih povezuje s emocijama i tjelesnim senzacijama.
Kada Misli Preuzmu Kontrolu
Nekada sam započinjala dan u tonu priče s početka newslettera. Energija i ton bili su isti, samo se priča mijenjala. Iz dana u dan, vladalo je negodovanje, mumljanje, mrmljanje. Bila sam nezadovoljna i nesretna, a da to nisam ni znala.
Da ste me pitali, rekla bih vam da je sve bilo odlično. Ipak, kad god bi naišao neki “mamac” – situacija koja bi aktivirala moje misli, priča u mojoj glavi bi ponovno krenula, odvodeći me u poznato stanje pasivne agresije. Nisam znala za drugo. Nisam bila svjesna da ja, upravo ja, svojim mislima stvaram svoje stanje, svoje emocije i svijet oko sebe.
Čula sam ja za taj koncept, zvučao mi je ‘jasan’, kao da ga razumijem, a u biti ništa mi zapravo nije bilo jasno. Možda ste i vi u toj točki, slušate o tome, ali ne vidite kako se to odnosi na tvoj život. Danas se ovakve misli ponekad pojave i krenu. No, sada sam svjesna i upitam se:
“Koju korist imaš od njih? Što ti je u ovom trenutku zaista potrebno i na koji si način to možeš dati?”
Svjesnost: Ključ Promjene i Oslobođenja
Razvijanjem svjesnosti prepoznajemo svoje misli. Vidimo kamo nas one vode. Koje obrasce u životu smo stvorili i po kojim obrascima živimo. Misli mogu biti one ogromne, velike priče u koje se u potpunosti izgubimo i nismo svjesni vremena koje provodimo u tom transu.
Postoje i one suptilne, male, tihe misli, za koje mislimo da nisu misli, već da su istine. Postati svjestan svoga svijeta misli i koje boje su u njemu prisutne, to je korak koji mijenja život. Primjećujemo svoje misli i učimo da misli:
- nisu uvijek istina
- nisu uvijek naše (mnoge su naučene, preuzete, ponavljane)
- nisu konačne
I da ih možemo naučiti promatrati bez identifikacije i birati hoćemo li im vjerovati, reagirati na njih ili ih jednostavno pustiti da prođu.
Zanimljiv je onaj dio da mi biramo biti nesvjesni svojih misli i svojih misaonih obrazaca. Jer strah od promjene je ono što nas zadržava upravo na tom mjestu na kojem jesmo.
Koja ćete pitanja danas postaviti svojim mislima?
“Koja je stvarna svrha ove misli? Kamo me ona vodi?” (Pomaže prepoznati obrasce i sagledati dugoročne posljedice misli.)
“Da li mi ova misao služi ili me ograničava? Što bi se dogodilo ako joj ne povjerujem?” (Potiče na propitivanje uvjerenja i prepoznavanje “okova” koje misli mogu stvoriti.)
“Je li ova misao istina ili samo naučeni program? Tko bi bio/bila bez nje?“ (Izaziva automatske obrasce i otvara prostor za odvajanje od misli.)
“Da moram izabrati drugačiju misao u ovom trenutku, koja bi to bila i kako bih se tada osjećao/la?” (Potiče na aktivno biranje misli i eksperimentiranje s pozitivnijim mentalnim stanjem.)
“Što mi je sada zaista potrebno i kako si to mogu dati, bez obzira na ono što mi misli ‘govore’?“ (Prebacuje fokus s ruminacije na samopomoć i djelovanje, stavljajući tebe u kontrolu.)
Snaga Svjesnosti
Da sam ostala zarobljena u onim početnim mislima, sjećate se, dan bi mi bio ispunjen nezadovoljstvom, ljutnjom i bijesom. No, danas s ovog mjesta svjesnosti, jasno mi je koliko je teško izaći iz poznatog, čak i kad je toksično. Ta unutarnja tvrdoća i nespremnost na promjenu često su nevidljivi okovi.
Zato je razvijanje svjesnosti, prepoznavanje i propitivanje vlastitih misaonih obrazaca – najvrjedniji dar koji si možemo dati. To je ključ za oslobađanje od starih priča i stvaranje života po vlastitoj mjeri.
O Autoru
