Kao prvo što je namjera? I drugo, zašto ih osvijestiti? Za potrebe ovog teksta idemo ovako definirati: namjera je pokretačka sila. Ako pojam namjere potražimo u prirodi, možemo reći da svaka vlas trave ima namjeru da raste, to je prirodno upisano u njoj. Sve u prirodi ima upisanu svoju prirodnu pokretačku silu, funkciju za rast, razvoj, promjenu i prolazak. Mi smo dio prirode, u našem tijelu svaki organ ima svoju namjeru – funkciju za koju je stvoren, to su namjere koje se odvijaju same po sebi po svojem programu.
No pokretačke sile su i namjere koje možemo osvijestiti i na koje možemo utjecati, na primjer: naši odabiri, znanje, vjerovanja, kultiviranje svojih misli i tijela. Kažem “možemo osvjestiti” jer i one mogu biti ne osvještene te upravljati nama po svojem programu, a što ih više osvijestimo to više imamo šanse odabrati da li želimo na njih reagirati ili ne, a to nam oblikuje život. Zato možemo biti itekako motivirani da osvijestimo iz kojih namjera djelujemo i rasčistimo ih sa sobom.
Imamo namjeru na koju možemo reagirati mislima – kada u neku misao povjerujemo, one na koje možemo reagirati riječima – povjerovanu misao smo izrekli te one na koje možemo reagirati djelom – povjerovali smo misli, izrekli je i proveli u djelo.
Jednostavan primjer: prolazimo gradom i zamiriše nam pecivo, pomislimo da bi ga bilo fino kupiti ako povjerujemo toj misli, toj namjeri, možda ćemo reći prijatelju pokraj nas “čekaj da kupim pecivo” – namjeru smo spravili u govor i na kraju u djelo kada uđemo u pekaru, kupimo ga i pojedemo. U drugom scenariju zamirisalo nam je pecivo i prepoznajemo misao o kupnji no ne reagiramo na nju već nastavljamo razgovor s prijateljem – svjesnoj namjeri, pokretačkoj iskri nismo povjerovali i ona se nije realizirala.
Ovo je primjer koji možemo lako razumjeti ali kad se radi o kompleksnijim situacijama u kojima su namjere obojane emocijama i nesvjesnim uzorcima ponašanja češće ćemo djelovati iz automatizma – što nije ništa drugo nego set ne osvještenih namjera nad kojima nemamo mogućnost izbora. Ponekad se osvjestimo kada smo već u toku nekog djelovanja a ako nismo prepoznali koje misli su nas do toga dovele, znači da nismo osvijestili iskru namjere od početka.
Lakše je prekinuti putanju jedne radnje na nivou misli nego na nivou djelovanja, kada se već cijelo tijelo usmjerilo da nešto realizira. Svjesne ili ne, namjere su one koje nas usmjeravaju, upravljaju našim mislima, riječima i djelima i time čine kao osobu.Zato je put osvještavanja namjera i onda polako sposobnosti biranja na koje ćemo reagirati a na koje ne pravi put napretka osobe prema zreloj i odgovornoj individui. No biti mudri i djelovati iz pametnih namjera nije lako, ono što se kaže “put do pakla popločan je dobrim namjerama” može biti istina. Hipoteza je – što dublje slojeve svojih namjera osvjestimo manje ćemo grešaka napraviti, drugim riječima što sitnije iskrice osvijestimo to bolje.
To nije jednostavan put ali na sreću danas se nude razne metode kojima si možemo pomoći i osvjestiti iz čega djelujemo već na nivou misli. Za osvještavanje namjera služimo se yogom u kojoj radimo s pomnim sporim pokretima, na primjer Mindful Slow Flow yogom.
Mindful flow je sat yoge u kojem se naglašava osvještavanje tijela, misli a time i namjera. Kada radimo s laganim jednostavnim pokretima lako prepoznamo misao o promjeni položaja i jasno vidimo pokretačku silu te namjere u tijelu, odlučimo je realizirati pa svjesno provedemo pokret od točke A do točke B. Tako, malo po malo sve jasnije nam postaju namjere ne samo kao ideje već i kao impuls tijela.
Zato vas pozivam da se pridružite besplatnom online satu Mindful Slow Flow Yoge u kojem ćemo potražiti svoje pokretačke iskre, osvjestiti ih u tijelu i svijesno reagirati na njih. Sve lakše ćemo prepoznavati svaku malu skoro nevidljivu iskru i moći birati.
Naslovna fotografija: Stjepan Tafra
O Autoru
Tena Rebernjak
Tena se yogom krenula baviti kada joj je bilo 18 godina kroz knjigu B.K.S. Iyengara ‘Light on yoga’. Program obuke za učiteljicu yoge (RYT 200) završava u GaiaYoga školi pod vodstvom Marca Bianca i Sandre Đidara Bianco 2012. g. Daljnju edukaciju za učitelja yoge (RYT 500) završava kod Petre Carmichael u Divya yoga centru 2017. g. Kroz godine prošla je mnoge radionice i tečajeve poznatih svjetskih yogija i mnoge tečajeve bodywork tehnika. Budin nauk te Vipassana i mindfulness meditacije upoznala je s 20 godina na znamenitom tromjesečnom putovanju u Sri Lanci. Od tada pohađa mnoga desetodnevna meditacijska povlačenja u potpunoj tišini. Tenin primarni interes je zdravlje, mentalno i tjelesno, kako ga održavati i uspostaviti ako je izgubljeno. Njen pristup podučavanju yoge je terapeutski, što znači da nudi vježbe i metode koje ciljano pomažu pri rješavanju nekog problema, a pristup vođenju meditacije je jednostavan, meditacija je trening za bistrinu uma i mentalno zdravlje kojega trebamo primijeniti u svakodnevnom životu. Više o Teni saznajte na: www.tena.yoga/o-meni/
Leave a Comment
You must be logged in to post a comment.