Radna preopterećenost, prekovremeni sati rada, potpuna predanost poslu, česta putovanja, sukobi poslovnih i privatnih interesa – samo su neki od stresora koji nas dnevno prate. O stresu i burnoutu mogla bih pisati danima, iz osobnog iskustva. Kada sam počinjala raditi, nisam bila svjesna što je stres i kako se manifestira.
Ušla sam u obiteljski posao. Život pod stresom bio je već u meni i dio moje svakodnevice. Stres mi je bio “pokretač”. Što se više posao komplicirao, isporuka je mogla kasniti, u pogonu bi došlo do pogreške u procesu proizvodnje… Kada je trebalo riješiti 10 računa, a na računu bilo je novaca za 3, ja sam radila sve bolje i funkcionalnije. Pod pritiskom, moj um mi je govorio da najbolje radim nalazim rješenja i rješavam probleme. Moje tijelo, moje ponašanje govorilo je sasvim nešto drugo. Tada to nisam kužila. Stres tiho utječe na naš organizam. Naše tijelo sve pamti i proživljava.
Kako znati razliku između stresa i burnout-a?
Stres – više stresa – još više stresa – preopterećenost = burnout
Stres i burnout izuzetno su slični. Teško je znati kada stres prestaje i počinje burnout. Stres je početna faza burnout-a. Do burnout-a ne može doći bez stresa, a također stres ne mora dovesti do burnout-a. Stres kraće traje i obično ga prati osjećaj da smo izgubili kontrolu nad poslom. Traje nekoliko dana za redom pogotovo ako radimo na izazovnom projektu, s kratkim rokovima. Kada je projekt završen stres popušta ili potpuno nestaje. Ako odmah nastavljamo istim tempom i na isti način iz projekta u projekt kada dodamo još životne okolnosti ishod je burnout.
Svi mi imamo stresne periode u životu – nemoguće ih je izbjeći. Stres nije poremećaj, dok burnout jeste. Burnout nas može dovesti do toga da više ne budemo ista osoba koja smo bili, ili koja želimo biti. Bolje spriječiti nego liječiti, kaže stara izreka. Tako da na vrijeme uočimo simptome stresa i počnemo se brinuti za sebe, možemo prevenirati burnout.
Kako se stres manifestira?
Ubrzan otkucaj srca, plitak dah, ubrzano disanje, raste krvni tlak, znojimo se, usta nam se suše. To su fiziološki simptomi. Oni traju dugo. Ako su situacije stalne, organizam nam se ne može oporaviti vratiti u ravnotežu i vremenom dolazi do razvoja psihosomatskih bolesti. Aritmija, dijabetes, srčani udar, infekcije, alergije, glavobolje, bol u leđima – samo su neke od bolesti za koje se danas smatra da su uzrokovane stresom.
Kod mene se stres manifestirao tako da sam na sebe prikupila ogroman broj kilograma. Sve je više istraživanja koja jasno pokazuju da postoji jasna poveznica između stresa i debljine. Također je i pronađena povezanost stresa s emocionalnom neuralnom mrežom, te tako preko konzumiranja hrane za utjehu emocije imaju utjecaj na debljinu. (Izvor: “Utjecaj stresa na razvoj debljine”, Jović, S.).
Nezadovoljstvo sobom, nezadovoljstvo poslom, napetost, živčanost, nezainteresiranost,loša koncentracija i fokus, brzopletost, neodlučnost, umor – neki su od psiholoških simptoma.
Ja sam tada bila razdražljiva, svadljiva, nisam dozvoljavala da mi se ukaže na neke druge mogućnosti. Komunikacija mi je bila loša, griješila sam. Krenem napraviti nešto i zaboravim što. Loš i kratak san, predugo spavanje, pojačano pušenje, konzumiranje alkohola, svađe, ubrzan govor, sve je to dio simptoma u ponašanju. Nemoguće je danas pobjeći od stresa. On je dio naše svakodnevice.
Kako umanjiti stres, naučiti se nositi s njim i staviti ga pod kontrolu?
- Posložiti si listu jasnih prioriteta
- Naučiti upravljati vremenom
- Napraviti balans između privatnog i poslovnog života
- Odvojiti vrijeme za sebe
- Naučiti prepoznavati signale svoga tijela
- Meditirati
- Vježbati
- Šetati u prirodi
- Naći si hobi koji nas opušta
- Družiti se s dragim ljudima
- Smijati se više
Burnout je utjecao na mene i na način na koji sam doživljavala sebe i svijet oko sebe. Nisam na vrijeme primijetila signale stresa. Bila sam brza, užurbana. Nikad na jednom mjestu. Nisam mogla sjediti mirno. Što sam više stresa imala, to sam više ga trebala i on je poput zrake sunca dolazio u moj život.
On me doveo do toga da se počnem brinuti o svom mentalnom zdravlju i da u postanem NLP savjetodavni terapeut i mindfulness coach. Vjerujem da je mnogima od vas meditacija nezanimljiva jer vam se čini nemoguće i dosadno sjediti u miru. Poznat mi je takav osjećaj, jer i sama sam bila takva.
Meditacija daje mi uvid u vlastite misli, spaja moju glavu s mojim tijelom. Um mi je britkiji, oštriji, fokusiraniji. Primjećujem signale svoga tijela i sada na vrijeme se zaustavim i relaksiram. Bolja sam prema sebi i prema drugima. Isprobavajte dok ne pronađete ono što vam najviše odgovara. Zapamtite najvažnija osoba u vašem životu ste vi sami! Primijenite neki od ovih savjeta svaki dan i primijetite promjenu koju će vam donijeti
Više o mindfulness praksi i online treninzima mindfulness-a pročitajte na: www.dubravkafazlic.com. Moj e-book ‘Moje Mindful Jutro’ možete kupiti klikom na ovaj link.
O Autoru
Leave a Comment
You must be logged in to post a comment.