Kako negativne riječi štete našem tijelu i životnom iskustvu – Rezultati naučnih istraživanja o žaljenju

Dumbledore u nekom dijelu Harry Pottera rekao je da su naše riječi najveća čarolija. Na što li je mislio pritom? Riječi jesu magične i kad ih izgovaramo zapravo stvaramo čaroliju. Riječi nisu samo elementi govora ili pisanje, njih koristimo kako bi osnažili ili oslabili sebe ili druge. Njih koristimo kako bi osnažili čaroliju.

Izgovorene riječi pretvaraju se u vibraciju, frekvenciju koju možemo upotrijebiti da bi usmjerili energiju. Kako usmjeravamo i koristimo svoju energiju ovisi između ostaloga i o riječima koje izgovaramo i kako izgovaramo.

Možda se možete sjetiti situacije kada ste pričali s nekom osobom koja se stalo žali na nešto. Svoj posao, kako je njoj teško jer joj nitko ne pomaže, kako je prijatelji ne razumiju, kolege ne podržavaju… Nakon što ste završili razgovor s tom osobom i udaljili ste se od nje primijetili ste neku težinu. Postali ste umori. Čarolija negativnih riječi na djelu.

Ovdje na Balkanu bez ‘kukanja’ nema ništa. Uskoro bi moglo biti proglašeno i kao ‘kulturno dobro’. Kukaj kada ti je loše – jer teško ti je. Kukaj kada je dobro – jer nije dobro ako ne kažeš da je nešto dobro. Ako kažeš da je nešto dobro – nešto loše će se dogoditi. Bolje spriječiti nego liječiti, pa kukaj. Kukaj kako onom drugom ne bi bilo teško, jer tebi je dobro. Idemo se staviti svi u isti koš.

S kukanjem sam se upoznala od mladih dana. Poznajem dvoje vrste ljudi oni koji kukaju i oni koji nikada ne kukaju. Kažu tu i tamo nešto, požale se kada je stvarno voda došla do grla i to je to. Kukanje je razrađeni nesvjesni mehanizam. Osobe koje kukaju najčešće nisu svjesne u kojoj mjeri to trade i koju posljedicu to ostavlja na njihovo tijelo i osobu koja ih sluša. Što češće kukamo, žalimo se to je veća vjerojatnost da će se naš um prilagoditi tom ponašanju. U budućnosti ćemo se žaliti više i bit će nam jednostavnije biti negativan nego pozitivan bezobzira što se događa oko nas.

Zašto se to događa? Naš mozak voli biti efikasan i kada ponavljamo ponašanje u ovom slučaju da se žalimo (čitajte ‘kukamo’) naši neuroni račvaju se kako bi se olakšao tok informacija. Znanstvenici taj proces opisuju “neuroni koji se aktiviraju zajedno, povezuju se zajedno”. Istrajavajući o ovom procesu i što znanost kaže došla sam do zapanjujućih podataka.

Znanstvenici sa Stanford sveučilišta u istraživanju došli su do zaključka da žaljenje smanjuje hipokampus ( dio mozga odgovoran za konstruktivne misli i rješavanje problema). Hipokampus je prvi dio mozga koji se uništava kod osoba koji boluju od Alzheimera. Žaljenje osim što postaje naše nesvjesno ponašanje i zbog njega nas ljudi percipiraju drugačije, oštećuje i naš mozak!

Posljedice žaljenja (negativnih riječi koje izgovaramo)

Žaljenje ostavlja i trag na našem zdravlju. Kada se žalimo, ispuštamo stress hormon kortizol. On nas prebacuje naše postavke u crveno: mod ‘bježi ili sakrij se’ – u svemu vidimo opasnost i imamo potrebu obraniti se. Kada smo u tom modu naše tijelo prebacuje kisik, krv i energiju samo u one dijelove tijela koji su nam potrebni za trenutno preživljavanje. Npr. tlak nam se proviso i šećer u krvi kako bi bili spremni bježati ili braniti se. Dodatni kortizol koji nam tijelo proizvodi tijekom kukanja narušava naš imunološki sustav i postajemo dobar kandidat za visok kolesterol, srčane bolesti i pretilost.

Da nam olakšam, nije samo do nas. Mi se jednostavno kao ljudska bića prilagođavamo okolini u kojoj se nalazimo. Prilagođavamo se ljudima s kojima provodimo najviše vremena. To se zove ‘zrcaljenje neurona’. Kada bolje promislim, genijalni smo i kako se možemo prilagoditi. Što je super informacija za nas. Kao i svaku naviku kada je primijetimo i prihvatimo da je imamo možemo je promijeniti. To je naša divna sposobnost.

Kako se prestati žaliti?

Prvi korak je postati svjestan svojih navika kukanja. Primijetite kad počinjete kukati ili izražavati negativnost. Razmislite o razlozima zašto kukate drugima. I kome kukate. Možda se osjećate neshvaćeno, usamljeno ili frustrirano. Razumijevanje tih razloga pomoći će vam u rješavanju problema. Pokušajte razvijati emocionalnu inteligenciju kako biste bolje razumjeli i upravljali svojim osjećajima. Naučite prepoznavati i nazivati svoje emocije bez optuživanja drugih.

Umjesto da kukate, naučite izravno komunicirati svoje osjećaje i potrebe prema drugima. Budite jasni i konkretni u svojim porukama kako bi drugi mogli bolje razumjeti što želite. Ako vam je potrebna podrška ili razumijevanje, umjesto kukanja, zamolite ljude za podršku na konstruktivan način.

Umjesto kukanja, potražite alternative za izražavanje svojih emocija. Možete pisati u dnevnik, meditirati, vježbati ili se baviti kreativnim aktivnostima kako biste otpustili stres i oslobodili se frustracija.

Ako kukate zbog određenih problema, umjesto da se samo žalite, pokušajte aktivno raditi na rješavanju tih problema. Potražite praktične korake koje možete poduzeti kako biste poboljšali situaciju.

Fokusirajte se na pozitivne aspekte svojeg života i na stvari za koje ste zahvalni. Zahvalnost može smanjiti potrebu za kuknjavom jer se usmjeravate na ono što imate, a ne na ono što vam nedostaje.

Umjesto kukanja drugima, pokušajte razvijati suosjećanje prema njima. Pokušajte se staviti u njihov položaj i razumjeti njihove perspektive i izazove.

Rad na sebi je kontinuiran proces. Radite na razvoju svojih vještina, samopouzdanja i emocionalne stabilnosti kako biste bolje upravljali svojim osjećajima i odnosima s drugima. Prestanak kukanja zahtijeva vježbu i trud, ali s vremenom možete razviti zdravije načine izražavanja svojih osjećaja i potreba, što će vam pomoći u jačanju odnosa s drugima.

Važno je postati svjestan ovakvih obrazaca ponašanja, kako biste mogli raditi na promjeni i razvijanju zdravijih načina izražavanja svojih osjećaja i potreba. Umjesto stalnog kukanja, možete pokušati raditi na konstruktivnom izražavanju svojih emocija i komuniciranju svojih potreba na pozitivan način.

Ako prepoznate ove znakove u svom ponašanju, to je dobar pokazatelj da možda stalno kukate drugima:

• Negativnost: Ako primijetite da je većina vaših razgovora ili komentara usmjerena na negativnost, pritužbe i nezadovoljstvo, to može biti znak stalnog kukanja.
• Ponavljanje istih tema: Ako se stalno vraćate na iste negativne teme i situacije u razgovorima s drugima, to može ukazivati na to da stalno kukate o tim stvarima.
• Osjećaj nemoći: Ako imate osjećaj nemoći ili bespomoćnosti u vezi s problemima koje spominjete, a ne poduzimate korake kako biste ih riješili, to može ukazivati na stalno kukanje.
• Odbijanje rješenja: Ako ignorirate ili odbijate rješenja ili podršku koje vam drugi nude kad kukate o svojim problemima, možda ste usmjereni na pritužbe umjesto na rješenja.
• Osjećaj iscrpljenosti kod drugih: Ako primijetite da drugi ljudi oko vas izgledaju umorno, iscrpljeno ili izbjegavaju vašu prisutnost kad počnete kukati, to može biti znak da vaše ponašanje opterećuje druge.
• Gubitak interesa drugih: Ako primijetite da drugi ljudi gube interes za vaše priče ili probleme kad počnete kukati, to može ukazivati na to da vaše stalno žaljenje odbija ljude.
• Opuštenost i osjećaj oslobođenja: Ako se osjećate opuštenije i oslobođeno nakon što izrazite svoje pritužbe, to može biti znak da se oslanjate na kuknjavu kao način oslobađanja emocija.

Promjenu možete napraviti i promjena dolazi od vas samih i promjene načina na koji se izražavate. Svijet van ništa ne duguje. Živi ste i ovdje ste na ovom svijetu i imate priliku, mogućnost i sposobnost napraviti primjenu. Ako želite nešto potrudite se i nemojte se pritom žaliti.