Kako promijeniti sebe i biti jaka za sebe i društvo

Svi smo dio nekog društva i u tom društvu moramo graditi život, karijeru, stvarati porodicu, odgajati djecu i davati im budućnost. Dok sam studirala, imali smo predivnu profesoricu, Vojislavu Vasiljević. Predavala nam je “teoriju književnosti” i pored toga nas učila životnoj mudrosti. Svaki puta pred predavanje pisala bi nam po jednu izreku mudrih… Bilo ih je puno, ali jedan mi je ostala u sjećanju:

“Jedini djelić kozmosa koji sa sigurnošću možeš promijeniti to si ti sam.”

To tako lijepo zvuči. Ipak, toliko puta sam se osjećala bespomoćna u svom životu i pred činjenicom da kao individua ne mogu ni na šta utjecati, a kamoli šta promijeniti. Često sam se osjećala kao najmanje zrno pijeska u beskonačnoj pješčanoj plaži. Kasnije, poslije izvjesnih godina sam imala priliku da učestvujem na predavanjima teologa, Harry Doornbos. Na jednom od tih predavanja mi se opet dojmilo gdje je on rekao:

”Mi ljudi smo kao kamenje u koritu rijeke. Aako izvadiš jedan kamen sa dna, rijeka može da promjeni tok.”

Te dvije mudrosti me nekako uvijek prate i svaki puta vraćaju na pitanje ko smo mi i kakva je naša uloga u životu i društvu. Možemo li šta promijeniti? Izgleda da jednako ne ide bez drugoga i naravno da možemo promijeniti, sebe!

Biti spreman na promjene traži istovremeno da budemo jaki i stajati čvrsto na svojim nogama. Biti jak je važna osnova za naš život u kome gradimo karijeru, porodicu i svoje mjesto u društvu. To tako djeluje kao nešto ogromno nedostupno, ali dovoljno je da pođeš od jednostavnih svari koje ti se u životu dešavaju i s kojima se susrećeš. I tu za malim promjenama postizati velike rezultate. Najveća i najbolja promjena je sebe ojačati. 

Biti jak znači učiti iz sopstvenih grešaka. Svatko od nas je pravio i pravi greške, one su jednostavno dio nas. Praviti greške znači da se nalazimo u procesu upoznavanja, sazrijevanja. Ako hoćeš da se na greškama učiš, zamisli kakvu si grešku napravio, šta je bio uzrok tome ( loš moment, pogrešna procjena situacije, impulsivnost…). Moramo biti jasni sami sebi. Greške se smiju praviti, ali ne trebaju se iste ponavljati.

Biti jak znači unijeti svježinu u svoj život. Ne dozvoliti da te stihijski nosi bujica. Svi poznajemo osjećaj, kako nam dan prođe tako bez veze, (spavaš, jedeš…). Nešto bi promijenili, a ni sami ne znamo što. Obuzela nas nekakva lijenost. I svi poznajemo osjećaj kada želimo kuću generalno da pospremimo. Najčešće poslije duge zime. Da je potpuno, izračimo, presložimo i da pustimo unutra svježinu novog proljeća, novog buđenja.

Na potpuno isti način možemo u svoj život unijeti svježinu, očistiti mladost u koju smo upali ili višak briga ili stvari s kojima se previše opterećujemo, a nisu toliko bitne. Malo se, trgnuti. Otići u šetnju. Baviti se nekom fizičkom aktivnošću, zdravom ishranom… Kad naš mozak primi svježu krv možemo postaviti stvari na svoje mjesto ili jednostavno ih presložiti. Onda nam izgledaju preglednije. Tako živimo u balansu.

Mi nismo ništa drugo nego živa bića puna energija i te energije imaju različitu funkciju i snagu. Kada bismo zaustavili tok tih energija bilo bi kao da smo zaustavili tok krvi u našem tijelu. Što znači ne možemo ih zaustavljati nego usmjeravati i koristiti.

Često se u svom životu pitamo “Zašto mi se to desilo?”, najčešće kada se radi o ružnim stvarima. Pa smo ljuti, tužni, bespomoćni. Kao da se samo po sebi podrazumijeva da život mora da nam bude samo bezbrižan i siguran. U principu je nekada život okrutan i dešavaju nam se i stvari koje uopšte ne želimo, ili nismo očekivali.

Mi smo ti, koji za sebe možemo svoj život da napravimo boljim. Ono ružno što nam se dešava učvršćuje nas i daje nam snagu da sebi znamo kreirati i lijepe stvari. “Ako si doživio intenzivnu tugu i strah onda je i radost i volja za život jača i intenzivnija”, kaže jedna moja prijateljica koja se već pet godina bori sa rakom.

Biti jak znači biti optimista. Kao optimisti imamo više povjerenja u naš osjećaj i našu intuiciju, a u svakoj ličnoj ili društvenoj krizi vidimo šansu za promjenu, za novu orijentaciju. Optimizam možemo definirati kao vjeru u pozitivan rezultat.

Život je jedan dar i iako ponekad težak, on je istovremeno pun predivnih momenata, odakle crpimo energiju da budemo jaki kao jedini djelić u kozmosu koji sa sigurnošću možemo promijeniti i biti značajni za korito svoje rijeke.